| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 26.02.2012 22:02:00

Kopi luwak (foto: Wikipedia)Znamo li što jedemo? Ako ste mislili da je dovoljno pročitati deklaraciju na ambalažnom omotu da biste saznali kvalitetu namirnice koju želite kupiti, varate se. Većina bitnih informacija o namirnici i načinu na koji je nastala te spojevima koji se oslobađaju pri upotrebi iste nije istaknuta na proizvodu. Slijedi nekoliko šokantnih činjenica o hrani.


Činjenica broj 1

Jeste li znali da najskuplja kava nastaje od zrnaca kave koji su probavljeni i defekacijom izbačeni iz tijela azijske cibetke (Paradoxurus hermaphrodites)? Najskuplja kava na svijetu, tzv. kopi luwak (naslovna fotografija),  dobiva se kada zrna posebno probrane kave prođu kroz probavni trakt azijske cibetke, životinje slične mački koja jede sirova crvena zrnca kave, pri čemu probavi vanjsku opnu, a iz tijela izmetom izbacuje samo zrno. Nakon toga, iz izmeta se odabiru zrnca kave koja se potom obrađuju. Navodno probavni sokovi izvlače gorčinu iz kave, pri čemu ona dobiva posebnu aromu.

>>>Moć prirode: kava je stimulator, ali i insekticid

>>>Znate li koliko kalorija svakodnevno unesete pićem?


Činjenica broj 2

Sve komercijalno dostupne banane genetički su identične jer rastu na drveću koje je bilo klonirano desetljećima.

 

Činjenica broj 3

Slatki kukuruz koji se u SAD-u koristi kao zaslađivač u skoro svim proizvodima, od kruha do sokova, može dovesti do pretilosti. Uz pretilost, još jedna opasnost nalazi se u obliku toksičnih kemikalija koje se koriste za stvaranje kukuruznog škoroba i visokofruktoznog kukuruznog sirupa. Jedna vrsta aldehida koja se koristi je toliko opasna da „buši" rupe u želucu, dok ostali kemijski spojevi mogu iritirati pluća, oči i uzrokovati glavobolje. U namirnicama koje su imale veliku količinu visokofruktoznog kukuruznog sirupa također je pronađena visoka koncentracija otrovnog metala - žive. U nekim slučajevima koncentracija žive je toliko visoka da bi žena koja svakodnevno jede namirnice s poznatim zaslađivačem u organizam unijela i do pet puta više žive od dopuštene količine.

>>>Visoke razine fruktoze umanjuju pamćenje u štakora

>>>Priznat hrvatski patent za suzbijanje herbicida atrazina


Češnjak (foto: Wikimedia Commons)

Činjenica broj 4

Crveno grožđe (fotografija dolje lijevo) poznato je po resveratrolu, tvari koja se stvara samo kao odgovor na gljivičnu infekciju tijekom rasta biljke. Razlog je to činjenici da organski uzgojeno grožđe sadrži više resveratrola jer nije prskano antifungicidima.

>>>Ako želimo nahraniti svijet, moramo saditi GM usjeve

>>>Stvorena nova generacija soje


Činjenica broj 5

Tvari koje se nalaze u češnjaku (fotografija desno) su toliko moćne da mogu uzrokovati ozbiljne opekline ako dovoljno dugo prislanjamo češanj češnjaka na kožu. Češnjak je poznat po svojim antibakterijskim (i drugim) svojstvima, no malo ljudi zna da te njegove kvalitete mogu uzrokovati uništavanje ljudskih stanica. Ako se češnjak ostavi na koži dovoljno dugo, može uzrokovati opekline drugog, pa čak i trećeg stupnja.

>>>Znanstvenici tvrde da se dobrobiti češnjaka tek počinju otkrivati

>>>Začin života - češnjak


Činjenica broj 6

Jeste li svjesni da kruh u sebi sadrži derivate ljudske kose? Sastojak koji se nalazi u kruhu, L-cistein, aminokiselina koja je dodana mnogim pekarskim proizvodima kako bi ubrzala industrijsku proizvodnju, nalazi se u ljudskoj kosi. Osim ljudske kose, za sintezu L-cisteina koriste se kokošje i pačje perje te kravlji rogovi. Najviše ljudske kose za sintezu aminokiseline dolazi iz najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kine.

>>>Dobre vijesti za globalnu produkciju hrane-otkriven regulator veličine sjemenki


Grožđe (foto: Dreamstime)

Činjenica broj 7

Najbrže gotove grickalice su svima poznate kokice iz mikrovalne. No jeste li znali da se tijekom termičke obrade kokica oslobađa toksični plin koji uzrokuje oštećenje pluća? Tvar diacetil nalazi se u maslacu kojim su premazane kokice i toliko je toksična da uzrokuje oštećenja pluća radnika koji rade u industrijskim postrojenjima za proizvodnju kokica. Bolest se popularno naziva popcorn lung, odnosno bronchiolitis obliterans. Smatralo se da je ova bolest moguća samo pri velikoj izloženosti navedenoj kemikaliji (radnici u tvornicama), no 2007. godine čovjeku koji je jeo dvije vrećice kokica iz mikrovalne na dan dijagnosticirana je ta bolest. Kako ne bi izgubili brojne kupce, proizvođači kokica su zamijenili diacetil novom kemikalijom koja, vjerovali ili ne, čini se, ima iste posljedice.

 

Činjenica broj 8

Esencijalna ulja ružmarina i kadulje mogu se koristiti kao prirodni konzervansi mesa koji čuvaju meso čak i bolje od nekih kemijskih aditiva (popularnih BHT i BHA). Studija provedena 2006. godine pokazala je da ulje ružmarina i kadulje bolje prevenira oksidativno raspadanje i gubitak polinezasićenih masnih kiselina u mesu od kombinacije aditiva BHT i BHA.

>>>Zašto je žalfija bila sveta biljka?

 

Ostale zanimljive činjenice o hrani možete pročitati ovdje.


Izvor: Naturalnews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?