| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.03.2012 12:03:00

Plastične boce (foto: WRAP)Iako smo obasipani tvrdnjama kako se plastika, nakon što dospije u okoliš, ne mijenja i da je potrebno tisuće godina da se razgradi, otkriveno je kako pod posebnim uvjetima mikroorganizmi uvelike ubrzavaju proces njezine razgradnje. Zabilježeno je da se velik postotak razgradnje plastike događa u oceanima, i to velikom brzinom, ali posljedice razgradnje nisu bezazlene kako se na prvi pogled čini.


Znanstvenici su otkrili kako u prirodi postoje mikroorganizmi koji s velikom učinkovitošću razgrađuju plastiku. Jedan takav primjer su i gljive roda Pestalotiopsis koje su u laboratorijskim uvjetima pokazale veliku učinkovitost u razgradnji plastike do jednostavnih polimernih jedinica koje su sastavni dio svih plastičnih materijala. Plastični materijali razlikuju se po sastavu polimernih jedinica te mogu sadržavati tvrđe ili mekše građevne materijale. Gljivice su sposobne razgrađivati plastiku u uvjetima bez kisika što bi se moglo iskoristiti u industrijske svrhe ili u medicini, tvrdi Scott Strobel, voditelj ovog istraživanja sa Sveučilišta Yale.

Plastika se, kao i većina otpada, u okolišu nađe u nerazgrađenom obliku te je prepuštena procesima prirodne razgradnje pod utjecajem sunca, vode ili visokih temperatura. Zgroženi činjenicama kako je potrebno i do par tisuća godina da se plastika u prirodi do kraja razgradi, znanstvenici su se posvetili istraživanjima koja su pokazala kako je ipak potrebno mnogo manje vremena da se plastika razgradi na osnovne građevne jedinice. Naime, procesom bioremedijacije - mikrobnim djelovanjem na razgradnju stranih tvari u prirodi - taj period se može smanjiti i na manje od godine dana.

"Procjenjuje se da oko 44% morskih vrsta direktno stradava od velikih komada plastike"

Sve veću proizvodnju plastike posljednjih godina prati i sve veće odlaganje plastike u okoliš. U svjetskim morima i oceanima velika je količina ljudskog otpada kojeg većinom čini plastični otpad. Godišnje se proizvede oko 500 milijardi plastičnih vrećica koje ubrzo nakon korištenja dospiju u okoliš. Procjenjuje se da oko 44% morskih vrsta direktno stradava od velikih komada plastike. Glavni problem plastičnog otpada je taj što je u potpunosti načinjen od umjetnih materijala koji se razgrađuju na neorganske dijelove koje organizmi ne mogu iskoristiti pa se takvi materijali počnu ponašati kao toksikanti i strana tijela u morskim organizmima.

Na prvi pogled moguće rješenje bioremedijacije i prepuštanje problema mikrobnoj razgradnji pod utjecajem sunca, vode i visokih temperatura ima i svoje drugo lice. Iako se veći komadi plastike razgrađuju brže od pretpostavljenog, komponente na koje se plastika razgradi predstavljaju možda još i veći problem. Toksični učinci tvari od kojih je plastika napravljena su veliki. Akumulacija toksikanata u morskim organizmima može se odraziti u negativnom obliku na razini cijelog ekosustava Zemlje, pa u konačnici i na ljude.

Ljudska tendencija rješavanja problema smeća očituje se u obliku odmicanja problema od očiju javnosti. Na taj način globalne zalihe smeća završe u morima i oceanima gdje su prepuštene „prirodnom rješavanju", a plastika će postati još jedan primjer „bumerang paradigme" kada će nam se problemi kojih smo se riješili vratiti u još gorem obliku.

 

Izvori:

http://ecoprimate.wordpress.com/2012/ ... tion-of-plastic-by-fungi/

http://blogs.discovermagazine.com/80b ... han-we-thought-thats-bad/

http://www.mnn.com/green-tech/researc ... microbe-that-eats-plastic

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?