| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 07.03.2012 11:03:00

Pogled sa Sljemena (foto: missbenefit / Flickr)Sretan vam Dan planinara! Povodom toga željela sam napisati nešto o hrvatskim planinama i njihovoj  bioraznolikosti, ali mislim da nema smisla pisati o velebitskoj degeniji, mrkom medvjedu ili vuku. Zlokobna bolnica Brestovac, zaboravljeni botanički vrt, kralj - botaničar ili klečke vještice nepoznate su, ali zanimljivije priče od klasičnih pregleda stanja hrvatskih planina i njihove bioraznolikosti. Ako se još umiješa malo slavenske mitologije, eto pravog članka za proslaviti Dan planinara! Stoga uživajte u četiri priče iz planina, a nakon toga pronađite kakav brijeg i malo prošetajte. Godit će Vam.

 


Priča broj 1: Brestovac

Napuštena i pomalo zlokobnog izgleda, bolnica (lječilište) Brestovac danas služi samo kao idealni poligon za paintball. Njena pozicija (južna Medvednica, 846 metara nadmorske visine) smatrala se kao idealno mjesto za liječenje tuberkuloze i ostalih plućnih bolesti te je 1909. godine otvorena. Uz otvorenje vezana je i ljubavna priča između poznate zagrebačke glumice Ljerke Šram i zagrebačkog liječnika i novinara dr. Milivoja Dežmana. Prema pričama, Lady Šram bila je Dežmanova ljubav života, a kako je bolovala od tuberkuloze, Dežman je učinio sve kako bi otvorio sljemensko lječilište. Iako je bila redovita pacijentica bolnice, Lady Šram nije uspjela ozdraviti te je preminula  1913., a Dežman je dužnost ravnatelja obnašao sve do 1922. godine. Svojevremeno je Brestovac bio jedan od najsuvremenijih lječilišta za plućne bolesti u Europi, no tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata služio je kao vojna bolnica u kojoj su boravili ranjenici „vladajućih".  Pred kraj Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945., u bolnicu dolaze pripadnici VI. ličke proleterske brigade te ubijaju 210 bolesnika (prema evidenciji bolničkog osoblja),  koje zatim zamjenjuju bolesnici „novih na vlasti". 1968. godine bolnica je zatvorena jer je se tuberkuloza počela liječiti na novi način, a ubrzo potom bolnica je i devastirana. Lječilište Brestovac Brestovac je izgrađen velikim zalaganjem građana te novcem koji su donirali mnogi uglednici, crkveni velikodostojnici, obični građani, kao i prihodima od lutrije. Nažalost, taj trud je zaboravljen te je Brestovac umjesto prenamjene (spominjalo se pretvaranje u dom za umirovljenike) danas spreman samo za rušenje.

 

Priča broj 2: Planinski botanički vrt na Sljemenu

Mjesto i vrijeme radnje je isto kao i u prethodnoj priči, a nažalost jednako je kao i njezin završetak. Poznati hrvatski botaničar i sveučilišni profesor farmaceutske botanike, dr. Fran Kušan tijekom svoga života osnovao je tri botanička vrta. Dva poznatija, koja funkcioniraju još i danas, su Botanički vrt ljekovitog bilja pri Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (osnovan 1947.) te Velebitski botanički vrt (osnovan 1967.). Planinski botanički vrt na Sljemenu osnovan je prvi, 1939. godine, s ciljem zaštite i upoznavanja planinskog bilja. Smješten je bio na južnom obronku, uz Tomislavov dom, a trebao je obuhvaćati biljke sabrane u planinama Hrvatske, BiH, Slovenije te drugim dijelovima Balkana. Na primjer, zasađena je šuma niske klekovine bora, Pinus montana, i planinske borovice, Juniperus nana, te brojne ugrožene i zaštićene biljke poput runolista (Leontopodium alpinum), encijana (Gentiana symphyandra), božura (Paeonia corallina), velebitske degenije (Degenia velebitica), kranjskog ljiljana (Lilium carniolicum) itd. Zabilježeno je da su samo u proljeće 1941. zasijane 424 biljne vrste. Profesor Boris Vrtar je u svome tekstu o Planinskom botaničkom vrtu na Sljemenu rekao sljedeće: „Botanički vrt nije niti muzej niti herbar, gdje bilje sada stoji onako, kako će stajati i za 50 godina. To je živi organizam, koji će rasti i mijenjati se iz godine u godinu. Jedna će biljka procvasti i ocvasti prije, druga kasnije. Mnogo će još korova trebati iščupati, dok se održe i rašire one vrste koje u vrtu treba uzgojiti i pokazati." Planinski botanički vrt na Sljemenu je u međuvremenu zaboravljen, prekrio ga je „korov"  te se danas od njega ne može zamijetiti ništa.

 

Priča broj 3: Kralj - botaničar

Friedrich August II. (1797-1854) obnašao je dužnost saskog kralja od 1836. pa sve do svoje smrti. U njegovo doba, Sasko kraljevstvo je brojilo 1,5 milijun ljudi, te se rasprostiralo na 15-ak tisuća km2 s glavnim gradom Dresdenom u današnjoj Njemačkoj. Iako je bio kralj, Friedrich August II. je bio i strastveni botaničar, što ga je odvelo na putovanja brojnim europskim zemljama, među ostalim i Hrvatskom. Autor je knjige Flora Marienbadensis, oder Pflanzen und Gebirgsarten gesammelt und beschrieben, objavljene u Pragu 1837. Kralj se zainteresirao za hrvatsku floru nakon što je saznao da je grof Blagay, potomak hrvatske velikaške porodice, otkrio novu vrstu likovca, Daphne blagayana. Klek (foto: Wikimedia Commons)Biljka je doduše otkrivena u blizini Ljubljane, no kralj je osim posjeta lokalitetu pronalaska poduzeo i dva velika putovanja u Hrvatsku. U pratnji mnogih uglednih ličnosti, među ostalima i bana Josipa Jelačića, posjetio je Klek, Velebit, Biokovo, Učku, Krku, Pelješac, Crnu Goru itd. Tijekom tih putovanja otkrivene su tri nove biljne vrste: Centaurea friderici augusti iz Dalmacije, Saxifraga friderici augusti iz Crne Gore te Pediularis friderici augustisi iz Istre. Osim značaja za botaniku, njegova putovanja po našim krajevima i planinama znatno su pridonijela njihovoj popularizaciji i u nas i u stranom svijetu.

 

Priča broj 4.: Klečke vještice

Specifičan izgled vrha Kleka golicao je maštu ljudi kao niti jedan drugi vrh u Hrvatskoj. Za hrbat planine, gledan iz smjera Ogulina, govorilo se da nalikuje golemom okamenjenom divu, čija je glava glavni vrh Kleka, a noge su dvije stijene Klečica. Inače, legenda kaže da su Snježnik, Orjen, Troglav i  Klek bili divovi, čija su mrtva tijela padala s neba i postajala planinama, nakon što su izgubili borbu sa slavenskim bogovima (Perunom, Svantevidom i drugima). Prema drugoj priči, Klek se zamjerio Perunu, koji ga je stao progoniti. Klek je bježeći posustao u ogulinskom kraju, gdje ga je Perun strijelom pogodio u nogu. Od boli i straha Klek je pao i skamenio se. 

Poznati slovenski istraživač Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.) zabilježio je narodno vjerovanje stanovnika Ogulina da se za vrijeme olujnih noći na samom vrhu Kleka, u ponoć skupljaju vještice, vile planinkinje, vilenjaci iz cijelog svijeta, a njihovo kolo i vrisak dopiru do samog grada. Klečke vještice su optužene da kuhaju tajnovite trave i ulja, mažu se njima, lete na Klek ili jašu slugu do vrha, gdje satima plešu u kolu vještičje plesove, pustoše gostionice te usmrćuju muževe i proždiru djecu. Danas na Kleku stoji tabla: „Dobro došli u carstvo klečkih vještica", a moguće je i položiti vozački ispit iz vožnje na metli ili proći »Metloškolu« - školu letenja na metli te postati član Kluba klečkih vještica.

 

Planine i danas čuvaju mnoge tajne, koliko god ih mi smatrali običnima i nezanimljivima. Ovo su samo četiri priče od mnogo njih.

Još jednom vam želim sretan 7. ožujka iliti Dan planinara!

 

Izvori:

Hirc D. (1901.): Saski kralj Fridrik August kao hrvatski planinar. Hrvatski planinar 8. i 9.: 97-100

Vrtar B.  (1939.): O Planinskom botaničkom vrtu na Sljemenu. Hrvatski planinar 5.: 153-157

Trijnajstić I. (2006.): Planinski botanički vrt na Sljemenu- Što je od njega ostalo danas? Priroda(svibanj): 29-30

http://www.sumari.hr/sumari/kart.asp?id=9945">http://www.sumari.hr/sumari/kart.asp?id=9945

http://www.hdpz.htnet.hr/broj232/Novosel.htm">http://www.hdpz.htnet.hr/broj232/Novosel.htm

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12836">http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12836

http://www.ogulin.hr/kultura/zanimljivosti/legende">http://www.ogulin.hr/kultura/zanimljivosti/legende

http://www.plsavez.hr/planinarstvo/iz-proslosti/">http://www.plsavez.hr/planinarstvo/iz-proslosti/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?