| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 08.03.2012 12:03:00

Tyrannosaurus rex (foto: Wikimedia Commons)...Tyrannosaurus rex!  Izumro je prije 65 milijuna godina, bio visok 12 metara i spada među najmoćnije karnivorne predatore svoga vremena. A upravo je postao još moćniji jer mu je pripisana jačina ugriza s kojom se teško može mjeriti  bilo koja vrsta u bilo kojem periodu Zemljine prošlosti. Zato nije ni čudo što mu je dana titula „ tiranski kralj guštera" zbog svojih nevjerojatnih ekstremnih osobina.

 


U svojem nedavnom istraživanju, objavljenom u časopisu Biology Letters, Karl Bates iz Laboratorija za biomehaniku sa Sveučilišta u Liverpoolu, koristio je vrlo prezicne lasere pomoću kojih je napravio digitalnu kopiju lubanje dinosaura izložene u muzeju u Manchesteru. Pomoću računala potom je napravio 3D model lubanje te rekonstruirao mišiće koji nedostaju i bilježio jačinu ugriza dinosaura.

>>>Otkrivena vrsta “sićušnog” tiranosaura

Iako je poznato da je T. rex imao jak ugriz (ranije se pretpostavljalo da se radi o jačini ugriza sličnoj aligatorovoj), nitko nije mogao pretpostaviti kakav će biti nalaz ovog istraživanja.  Ispalo je da sam ugriz ima maksimalnu snagu od 35.000 do 57.000 Newtona, mjereno na stražnjim zubima. To je otprilike 4 puta više nego što se ranije smatralo i predstavlja ekvivalent od tri tone. To je čak 10 puta više no što današnji aligator može postići! Za još drastičniju usporedbu, čovjekov ugriz iznosi maksimalno oko 382 Newtona (za muškarce), dok za žene oko 216 Newtona, mjereno također na stražnjim zubima.


No, zašto je to zanimljivo i koji je smisao ovog istraživanja, mogli bismo pitati, kao što mnogi pitaju kada nailaze na ovakve vijesti. Uzimajući u obzir da je to jedan od najvećih predatora koji je možda ikada živio, ovakvim istraživanjima možemo dobiti bolji uvid u neka od ograničenja bioloških sustava.

 

Pročitajte i:

U kakvom su svijetu živjeli dinosauri?

Otkrivena nova vrsta dinosaura

Otkrivena nova vrsta dinosaura koji je lovio po Europi - otoku kasne krede

Otkrivene dvije nove vrste malih rogatih dinosaura

U pustinji Gobi otkrivena nova vrsta dinosaura koji se hranio sjemenkama


Izvori:

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/271452?dopt=Abstract
http://news.nationalgeographic.com/ne ... iology-letters-dinosaurs/
http://www.bbc.co.uk/nature/17159086

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice