| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 13.03.2012 23:03:00

Nasmijana kukabura (foto: Wikimedia Commons)Vikend je. Sve je mirno, samo se čuje šuštanje lišća na vjetru. Sjedim za kompjuterom i nešto radim. Odjednom se iz kuhinje začuje TUP. Zvuk sličan zvuku udarca plastične zdjele o pod. Odlazim u kuhinju, ali tamo ništa neobično. Vraćam se za kompjuter. Par minuta kasnije opet TUP. U kuhinji opet ništa. Pogledam kroz balkonska vrata i ugledam kako se kukabura zalijeće u zid. Čuje se TUP: udarac kljuna  o zid. Ništa mi nije jasno, ali trenutak kasnije vidim kukaburu s  macaklinom u kljunu.


Nasmijana kukabura (Dacelo novaeguineae) jedna je od ukupno četiri poznate vrste kukabura i autohtona je vrsta istočne Australije gdje se ja trenutno nalazim. Duga je oko 45 cm i najveća je pripadnica porodice vodomara dupljaša (Halcyonidae). Perje joj je bijelo na prsima, krila su smeđa s plavkastim detaljima, a rep crvenkaste boje. Na glavi joj se ističu velike smeđe oči i kljun. Kukabure su mesojedi pa svojim krupnim kljunom hvataju velike kukce, male sisavce, guštere pa čak i zmije, a naravno i macakline. Tijekom sezone parenja (od rujna do siječnja) ženka polaže 2-3 jaja o kojima se onda uz ženku i mužjaka brine i par "pomagača" koji su najčešće ptići iz prethodne sezone. Nasmijane kukabure najpoznatije su po svome glasanju koje zvuči kao histerično smijanje. Njihovo karakteristično glasanje može se čuti tijekom cijeloga dana, a najizraženije je u zoru i u sumrak.

Buđenje u Queenslandu stoga i nije najromantičnije. Sviće već prije 5 sati. Budi vas glasanje ptica, ali ne nježan pjev slavuja, već kreštanje papiga, vrana i, naravno, nasmijanih kukabura. Rano svitanje praćeno "ptičjim pjevom" glavni je razlog zašto se ljudi u Queenslandu bude jako rano. Stanovnici drugih dijelova Australije pogrdno kažu da se mi u Queenslandu budimo s kokošima. Kako život ovdje počinje jako rano ujutro, tako navečer nakon 19 sati (kada je već debeli mrak) na ulicama nema nikoga osim oposuma i letećih lisica. Ali o njima i drugim dogodovštinama iz života u Down Under sljedeći put...

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?