| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije
Autor : Tonka Roje

Datum objave: 13.03.2012 22:03:00

Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)Dubokomorski koralji predstavljaju staništa mnogim kralješnjacima i beskralješnjacima, uključujući ribe i neke vrste rakova. Dvije trećine svih poznatih koralja živi u dubokim vodama, a neki od njih imaju veliku biološku raznolikost koja se može usporediti s raznolikošću plitkovodnih grebena. Ipak, posljednje mjesto na kojem bismo očekivali da ćemo pronaći koralje su dubine od 6000 metara ispod površine mora.


Staništa koja se nalaze na tako velikim morskim dubinama su specifična po vrlo niskim temperaturama i nedostatku izvora svjetlosti. S obzirom na uvjete života koji vladaju u takvim dubokomorskim staništima, teško je povjerovati da takva mjesta obiluju koraljnim vrtovima.

Gotovo podjednaki broj koraljnih vrsta živi u dubokim i plitkim vodama. Koralji dubokog mora se javljaju u istim formama kao i koralji plitkih voda, a to su pojedinačni koraljni polipi, različito oblikovane kolonije koje se sastoje od mnogo polipa iste vrste, te još i kao koraljni grebeni na kojima se nalazi mnoštvo kolonija, kako istih tako i različitih vrsta koralja. Međutim, postavlja se logično pitanje - kako koralji dubokih mora dobivaju energiju koja im je potrebna za život? Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)Za razliku od vrsta koje žive u plitkim vodama, koralji dubokog mora ne trebaju sunčevu svjetlost da bi dobili energiju. Oni su pronašli alternativne načine dobivanja energije i nutrijenata tako što hvataju sitne organizme nošene morskim strujama koji im služe kao izvor hranjiva.

S obzirom da ne ovise o toploj morskoj vodi niti o sunčevoj svjetlosti, dubokomorski koralji mogu živjeti na mnogim mjestima u oceanu. Za sada znamo da žive u morima Velike Britanije, Australije, Novog Zelanda, Kanade i SAD-a, a čak su pronađene i kolonije koje žive u dubinama Antarktika. Kada sve zajedno sagledamo, možemo zaključiti da  koralji dubokog mora nastanjuju sve svjetske oceane formirajući dubokomorska skloništa na kontinentalnim šelfovima, u oceanskim kanjonima te na podmorskim uzvisinama. Ono što ove koralje, osim sjedilačkog načina života u dubokim oceanima, čini zanimljivima je i široka paleta boja i oblika u kojima se javljaju. Koralji mogu biti žute, narančaste, crvene, ljubičaste i crne boje. Oblici variraju od račvastog, lepezastog ili oblika pera. Koralji dubokog mora dolaze u različitim veličinama, pa tako mogu biti veličine jednog zrna riže, kolonija u obliku Dubokomorski koraljni vrtovi (foto: NOAA)stabala visine do 10 metara, te ogromni koraljni grebeni koji se protežu u dužinu do 40 kilometara.

Koralji su osjetljivi organizmi koji podliježu utjecaju zagađenja, radioaktivnom otpadu koji se deponira u oceanima, promjenama temperature koje su posljedica globalnog zatopljenja. Kako i sami predstavljaju cjelovite ekosustave, trebali bismo posebno paziti na očuvanje ovih morskih organizama. Sva vrsta zagađivala koja dospiju u more kroz vodeni stupac dospiju na dno, dolaze i preko fekalnih peleta i uginulih organizama te se u konačnici talože u sedimentu. Zagađivanjem mora nepovratno utječemo na morske ekosustave te na taj način sustavno uništavamo i dovodimo do izumiranja mnogih organizama koji su neizostavne karike hranidbenog lanca. Na taj način utječemo i na smanjenje, pa čak i  nestajanje dubokomorskih i plitkomorskih koraljnih vrsta.

 

Izvor: Smithsonian National Museum Of Natural History

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?