| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 18.03.2012 21:03:00

Lastavica (foto: Wikimedia Commons)Kao i svake godine, pa tako i ove, lastavice se vraćaju i nagovještaju početak proljeća. Njihov povratak obilježava se 19. ožujka Danom lastavica. Ove prekrasne male ptice selice iz porodice Hirundinidae vraćaju se iz toplih krajeva u naše podneblje gdje se razmnožavaju i obitavaju veći dio godine. Više o poznatim i manje poznatim činjenicama jedne od najomiljenijih vrsta ptica naših krajeva doznajte u novom članku kolumne Biomanija.


Svima su nam poznata gnijezda lastavica koja nalazimo pod krovovima, mostovima i na zgradama. Gnijezda grade od blata pomiješanog sa slinom i perjem i tipičnog su zdjelastog oblika s jednim otvorom. Često ih vidimo u letu kada izvode razne manevre iz kojih možemo raspoznati lastavice kao izvrsne letače. Njihovu prehranu čine kukci pa su te vrsne letačke sposobnosti nužne za ulov kukaca u letu. Lastavice se lagano mogu prepoznati po specifičnom obliku repa, koji izgleda poput rašlji. Lastavica (foto: Wikimedia Commons)Dug rep poboljšava njihovo manevriranje u lovu na kukce, a po dužini i obliku repa možemo razlikovati i spolove. Ovaj specifični oblik repa bio je inspiracija i za imenovanje drugih vrsta životinja poput jednog od najvećih europskih leptira, lastin rep (Papilio machaon).

Lastavice koje susrećemo u našim krajevima razmnožavaju se u Europi, a zimu provode u toplijim krajevima (u Africi). Lastavica pokućarka (Hirundo rustica) jedna je od takvih vrsta i često ju susrećemo pod našim krovovima. Ovu vrstu lastavice lagano prepoznajemo po dugom repu, prekrasnom tamnomodrom perju na leđima te crvenom perju u prednjem dijelu glave i vrata i bijelome trbuhu. Mužjaci imaju duže repove koji se ženkama posebno sviđaju. Ženke biraju „zgodnije" mužjake, a to su oni s dužim repovima. Kad jednom nađu partnera, lastavice su u pravilu monogamne i zajedno sa svojim partnerom othranjuju mlade.

Parovi se nakon zimovanja u Africi vraćaju u isto gnijezdo, i to pogotovo ako su u njemu već godinu prije uspješno othranili svoje potomke. Novorođeni ptići vraćaju se i gnijezde u blizini mjesta gdje su rođeni i othranjeni. Mlade lastavice u gnijezdu (foto: Wikipedia)Iako su lastavice monogamne životinje, ženke često i nisu najvjernija bića. Naime, sklone su malim prijevarama o kojima njihovi mužjaci nemaju mnogo pojma. Kada mužjak leži na jajima, a ženka je u lovu na kukce, zna se dogoditi da lagano skrene s kursa. Mužjaci koji nemaju partnericu pare se s takvim ženkama koje poslije jaja liježu u svoja vlastita gnijezda, gdje tata na kraju uz svoju djecu othranjuje i tuđu.

Ljudi su lastavicama pridodali i razna značenja i simbole. Tako lastavice simboliziraju nadu i plodnost, a Rimljani su vjerovali da je velika nesreća naškoditi lastavici. Pomorci su nosili tetovaže lastavica koje su im davale poseban status i štitile ih na njihovim putovanjima.

 

Ostale članke autorice pročitajte ovdje.

O značenju simbola lastavice više pročitajte na:

http://animals-and-shamanism.blogspot ... 11/02/swallow-tattoo.html

http://www.catholic-saints.info/catho ... llow-christian-symbol.htm

http://www.innesclothing.com/History.aspx

http://www.infoplease.com/spot/swallows1.html

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?