| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.03.2012 22:03:59

Plankton (foto: NOAA)Acidifikacija oceana, ili zli blizanac globalnog zatopljenja, kako ga neki stručnjaci nazivaju, sve brže prijeti svjetskim oceanima i morima na više razina. Acidifikacija i globalno zatopljenje, naime, djelomično dijele isti uzrok - povećanu emisiju ugljikovog dioksida u atmosferi. Čak i neovisno o porastu temperature na Zemlji, oceani postaju kiseliji. Ako se u skoroj budućnosti stanje ne promjeni, mnoge poznate vrste mogle bi do kraja stoljeća izumrijeti.


Acidifikacija oceana  nastaje kada jedan dio ugljikovog dioksida u atmosferi bude prebrzo otopljen u oceanima, što trajno podiže njihovu kiselost.  U specifičnom kemijskom procesu otpuštaju se vodikovi ioni koji podižu kiselost oceana, ali se istovremeno smanjuje koncentracija karbonatnih iona, koji je nekim organizmima od životne važnosti.

Smanjenje koncentracije karbonatnih iona u morskom okolišu najprije će utjecati na organizme koji imaju školjke ili kostur od kalcijevog karbonata, kao što su koralji ili školjkaši. Oni zbog nedostatka potrebnih minerala ne mogu u potpunosti zaštiti svoje tijelo. A ako i izgrade svoju školjku ili kostur, takve inače čvrste tvorevine počet će se otapati zbog povećane kiselosti, što će životinjama također pružati nedovoljnu zaštitu od loših uvjeta ili predatora.

Istraživanja pokazuju da bi acidifikacija mogla utjecati i na procese razmnožavanja planktona (naslovna fotografija) koji ima važnu ulogu u hranidbenoj mreži mnogih Hranjenje riba iznad koraljnog grebena (foto: NOAA)riba i ostalih morskih organizama. A  te vrste izvor su hrane još većim ribama, pticama, pa i ljudima.

Velik dio ugljikovog dioksida koji se otapa u oceanima dolazi od neobnovljivih izvora energije, proizvodnje cementa, sječe šuma i ostalih ljudskih aktivnosti koje će oceane postupno pretvarati u sve kiseliji okoliš. Do kraja stoljeća smatra se da bi moglo doći do snižavanja pH oceana za 0.3 (što je manji pH, veća je kiselost) do pH vrijednosti od 7.8, što neki organizmi poput koralja zasigurno ne bi mogli preživjeti. Trenutačno stanje pH je otprilike 8.1, a u posljednjih sto godina pao je za 0.1.

Proučavanjem podmorskih izvora ugljikovog dioksida, provodeći eksperimente s povećanjem koncentracije ugljikovog dioksida, ali i proučavajući Zemljinu prošlost, geologiju i razna fosilna nalazišta, znanstvenici su došli do jednog ključnog zaključka - u Zemljinoj prošlosti već su se događale slične pojave. Znanstvenici, naime, smatraju da su dvije pojave, jedna prigodno nazvana „Veliko izumiranje" prije 251 milijun godina (kada je na prostoru današnje Rusije došlo do vulkanske erupcije i izumrlo oko 96 %  svog morskog života), te druga koja se dogodila prije 55 milijuna godina, bile popraćene acidifikacijom oceana. Smatra se da je snižavanje pH oceana (odnosno povećanje koncentracije vodikovih iona u oceanu) zadalo konačni udarac mnogim vrstama, a posljedice toga imale su utjecaja i na raznovrsnost današnjeg morskog života.



Izvori:

http://www.sciencedaily.com/releases/2010/02/100204144811.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2007/03/070308220426.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2009/02/090223091752.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2010/03/100330092821.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2007/03/070322110240.htm
http://www.sciencedaily.com/releases/2012/03/120301143735.htm

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?