| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.03.2012 23:03:00

Neandertalci_umjetnički prikaz (foto: Wikimedia Commons)Studije sugeriraju da su neandertalci već bili na rubu izumiranja u Europi kada su se pojavili suvremeni ljudi, a DNK analize pokazuju da je većina neandertalaca u zapadnoj Europi izumrla više tisuća godina prije pojave naše vrste. Ipak, malena grupa neandertalaca u to je vrijeme uspjela rekolonizirati neke dijelove Europe te preživjeti narednih 10.000 godina prije nego što su u konačnici izumrli. Rad na ovu temu nedavno je objavljen u časopisu Molecular Biology and Evolution.


Neandertalci su bili bliski evolucijski rođaci suvremenih ljudi, a naseljavali su Europu, srednji Istok i centralnu Aziju (fotografija desno). Razlozi njihove smrti bili su i ostaju predmetom brojnih rasprava. Pojava suvremenih ljudi u Europi u vrijeme izumiranja neandertalaca je posredan dokaz da je Homo sapiens odigrao važnu ulogu u njihovu nestanku, no klimatske promjene i drugi čimbenici vjerojatno su tome značajno pridonijeli.

>>>Potvrđeno postojanje triju podskupina neandertalaca

Međunarodna grupa istraživača nedavno je objavila rezultate proučavanja raznolikosti u mitohondrijskoj DNK iz kostiju 13 neandertalaca. Životni prostor neandertalaca (foto: PLOS)Ova vrsta genetičke informacije prenosi se majčinskom linijom. Kako stanice sadrže više kopija mitohondrijskog genoma, mitohondrijsku je DNK lakše izdvojiti iz fosilnih ostataka nego DNK koja se nalazi u jezgri stanice. Ostaci neandertalaca analizirani u istraživanju potječu iz Europe i Azije, a obuhvaćaju vremensko razdoblje u rasponu od prije 35.000 do 100.000 godina. Znanstvenici su otkrili da zapadnoeuropski neandertalci stariji od 48.000 godina, uz neandertalce iz Azije, pokazuju značajnu genetsku varijabilnost. No neandertalci iz Zapadne Europe mlađi od 48.000 godina pokazali su mnogo manju genetsku varijabilnost - u starijim ostacima i azijskim neandertalcima varijabilnost je bila čak šest puta veća nego u zapadnim primjercima.

>>>O Denisovancima - sestrinskoj skupini neandertalaca

>>>Neandertalci: nova teorija o tragičnom kraju


Koji je uzrok ovim promjenama u genetskoj raznolikosti?

U svom znanstvenom radu, znanstvenici predlažu da je neki događaj - vjerojatno klimatske promjene - uzrokovao nestanak populacije neandertalaca na Zapadu prije oko 50.000 godina. No, populacije su možda mogle preživjeti u toplijim južnijim skloništima, što je omogućilo kasniju reekspanziju. Dokazi ovoj tvrdnji pronađeni su na području Španjolske, Portugala i Gibraltara. Gorhamova špilja (foto: Wikimedia Commons)Posebno je zanimljiva Gorhamova špilja (fotografija lijevo), prirodno skrovište neandertalaca urezano u stijenama Gibraltara. Južna Iberija, posebno južni obalni pojas, područje je visoke bioraznolikosti i resursa - hrane i vode. Neandertalci su živjeli na otvorenim prostorima, kao što su travnjaci, mješovita šuma hrasta, bora i smreke te kamenita staništa. Na tim su prostorima postojale razne vrste životinja, pa je tako bilo i mnogo mogućnosti za preživljavanje. Bilo je to dobro mjesto za boravak, što nije bila situacija u sjevernom i srednjem dijelu Europe.

''Činjenica da su neandertalci u Europi gotovo izumrli, a onda se oporavili, te da se sve to dogodilo davno prije nego što su došli u kontakt sa suvremenim ljudima je zapravo veliko iznenađenje'', rekao je glavni autor rada Love Dalen, iz švedskog Muzeja povijesti u Stockholmu, te dodao: ''Ovo pokazuje da su neandertalci možda bili puno osjetljiviji na dramatične klimatske promjene koje su se dogodile za vrijeme posljednjeg ledenog doba nego što se ranije mislilo''.

>>>Kako je izgledao život neandertalaca?

>>>"Neandertalske" osobine mnogo starije no što se smatralo?


Kasni neandertalci manje raznoliki od današnjih Islanđana

''Genetička raznolikost geološki starijih neandertalaca, kao i neandertalaca iz Azije, bila je jednako velika kao i kod današnjeg čovjeka kao vrste, dok je genetička raznolikost kasnijih neandertalaca u Europi bila manja od, primjerice, raznolikosti današnjih stanovnika Islanda'', rekao je koautor rada Anders Gotherstrom sa Sveučilišta Uppsala.

Niska genetska varijabilnost može vrstu činiti manje otpornom na promjene u okolišu i na taj način povećati rizik od izumiranja vrste. Crteži u spilji Nerja (foto: Prt Scr YouTube)Znanstvenici su primjetili da se gubitak genetske raznolikosti u zapadnoeuropskih neandertalaca podudara s klimatskom epizodom koja je bila obilježena s nekoliko kratkih perioda s vrlo niskim temperaturama. Za ta hladna razdoblja se smatralo da su uzrokovana poremećajem oceanskih struja u Sjevernom Atlantiku, te da je moguće da su imala osobito velik utjecaj na okoliš u zapadnoj Europi.

>>>Neandertalci su naseljavali Britaniju 40.000 godina ranije no što se smatralo

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća istraživanja su otkrila još jednu zanimljivost koja je doprinijela pobijanju teze o neandertalacima kao brutalnim divljacima. Znanstvenici su, naime, nedavno objavili da su pronađene slike tuljana u špiljama kod grada Nerje u južnoj Španjolskoj (fotografija desno) možda nastale prije 42.000 godina - što ih čini potencijalno jedinom poznatom umjetnošću neandertalaca. Međutim, ova interpretacija i dalje ostaje kontroverzna te s nestrpljenjem očekujemo daljnji razvoj događaja.

 

Pročitajte i:

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologeIntervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Koja nas znanstvena otkrića čekaju u 2012.?

Nagrađen znanstveni rad u kojem su sudjelovali i hrvatski znanstvenici

 

Izvori:

http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-17179608

http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7873373.stm

ARHIVA Biologija.com.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?