| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.03.2012 23:03:00

Liparis loeselii (foto: Wikimedia Commons)U normalnim okolnostima razaranje četiri hektara područja od posebnog znanstvenog interesa i prirodnog rezervata bilo bi dočekano s najgorim mogućim osudama. No s obzirom da je Nacionalni prirodni rezervat u Južnom Walesu, Kenfig, zarastao vegetacijom i daleko je od svog prirodnog stanja koje uključuje pješčane nanose dina i pripadajuću vegetaciju, započeo je radikalan projekt uništavanja jednog staništa kako bi se izgradilo potpuno novo.


"Iako je sadašnje stanište, općenito gledajući, u redu, lijepo je za gledati i vrstama je bogato, to ipak nije prirodno stanje ovog staništa", rekao je Scott Hand, savjetnik okruga Kenfig. "Novo stanište koje bi se dobilo uništavanjem postojećeg nužan je rizik i smatramo ga 'destruktivno konstruktivnim'. Moramo intervenirati ako ne želimo izgubiti staništa i vrste od nacionalne, ali i od međunarodne važnosti. "

Na području rezervata Kenfig mnogo je rijetkih biljaka i kukaca koji su na rubu izumiranja, pa velška vlada cilja na stvaranje novih područja bez ikakve vegetacije poput otvorenih pješčanih nanosa (dina) gdje se pijesak kreće i stvara stanište neophodno za preživljavanje vrsta poput ugrožene orhideje Liparis loeselii (naslovna i fotografija desno). Liparis loeselii (foto: EOL)Ova mala orhideja zelenog cvata jedna je od najugroženijih biljnih vrsta na području sjeverozapadne Europe dok je u Britaniji moguće pronaći tek neznatan broj jedinki u istočnoj Angliji i na dinama južnog Walesa. Brojnost ove orhideje bila je 10.000 jedinki na početku 1990-ih godina, dok je po zadnjem brojanju iz 2011. god. pala na nevjerojatnih 400 jedinki.

Budući da dosadašnji konzervacijski napori nisu iznjedrili pozitivne rezultate po pitanju povećanja gustoće orhideje, kroz nekoliko godina obala Kenfiga bit će potpuno ogoljena od vegetacije da bi se pješčani nanosi mogli opet uspostaviti. Kako bi se stvorile "pokretne" dine nužne za rast i razvoj ove vrste orhideje koristi se nova tehnologija uz pomoć koje se kontrolira puhanje prirodnog vjetra kako bi se pijesak raspršio po ogoljenom području. Po prvi puta u Britaniji kopači i kamioni odlaze s građevinskih gradilišta i prevoze tone i tone pijeska te uništavaju trenutačnu vegetaciju kako bi se ponovno stvorilo "prirodno" stanište dina. Sadašnje stanje čine brežuljci prekriveni travom milavom (rod Ammophila) i drugom vegetacijom koja ne dolazi prirodno na pokretnim pijescima.

Nove promjene najviše će pogodovati orhideji Liparis loeselii od koje se očekuje velika rekolonizacija novonastalog staništa. Zabilježeno je, naime, da je orhideja ranije nestala s 8 staništa u Walesu pa je sada na Kenfigu da održi normalnu raspodjelu dina kako bi se orhideji očuvalo dugoročno preživljavanje na području Velike Britanije.

Uz orhideje, na velškim dinama dolazi više od 5000 vrsta beskralješnjaka, od kojih je 450 vrsta ograničeno samo na pješčana staništa. Čak sedam vrsta od nacionalne važnosti dolazi na području Kenfiga. Upravo iz ovih razloga smatra se da će rekonstrukcija prijašnjeg stanišnog tipa na ovom području omogućiti stabilnu bioraznolikost i ponovno naseljavanje rijetkih i malobrojnih vrsta.

Kenfig je samo jedno područje kojem se pokušava vratiti prijašnji „sjaj". Uskoro će i druga područja južnog Walesa također dobiti ono što, prema mnogima, i zaslužuju: pokretne pijeske bez trave milave i druge vegetacije.

 

Pročitajte i:

Upoznajte orhideje - kraljice biljaka!

Procvjetala najveća orhideja na svijetu!

Biljni paraziti - inteligentni neželjeni podstanari

Biljke i ljubav na daljinu


Izvori: BBC, Flora Croatica Database

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?