Tkalci su zbilja neobični mravi. Stvaraju gnijezda veličine nogometne lopte lijepeći lišće izlučevinama svojih ličinki, a toliko efikasno proždiru kukce da se u nekim dijelovima Kine i Afrike koriste umjesto insekticida. Sada su znanstvenici otkrili da ovi mravci „kolektivno pamte" miris mrava iz protivničkog gnijezda.
Kolonije mrava su jedne od prirodnih najstarijih i najefikasnijih društava - ratuju, uzgajaju hranu, grade nastambe najmanje 50 milijuna godina. Mravi tkalci svoja jedinstvena gnijezda grade visoko u krošnjama. Gradnja počinje vrlo jednostavno - tim radnika pronađe list koji je lako saviti, privuku ga do drugog lista i poredaju se uzduž spoja glumeći spajalice - stražnje noge drže na jednom listu, a čeljustima hvataju drugi. I čekaju.
Tada na „gradilište" dolaze radnici noseći u čeljustima ličinke. Prije preobrazbe, ličinke drugih mrava predu vlastite zaštitne kukuljice od svile, no ličinke mrava tkalaca nesebično daju svoje svilene niti koloniji te se preobražavaju u odrasle bez kukuljice. Kad odrasli mrav svojim antenama pritisne glavu ličinke koju drži u ustima, ona počne izlučivati svilene niti iz svojih žlijezda slinovnica. Niti radnici koriste da bi „zašili" listove zajedno - otud ovim mravima njihovo ime. Prekrasne fotografije spomenute suradnje mrava tkalaca pogledajte ovdje.
Jedna kolonija mrava broji od nekoliko desetaka do čak stotinu gnijezda, a može premostiti i 17 stabala! Stotine tisuća radnika i vojnika održava i brani taj ogromni teritorij, a međusobno komuniciraju otpuštajući razne kemijske spojeve. Tijela svih mrava u jednoj koloniji obložena su specifičnim koktelom kemijskih spojeva, što omogućuje mravima da raspoznaju članove svog gnijezda, ali i da prepoznaju uljeza iz druge kolonije.
Kolektivna mudrost mrava tkalaca
Istraživači Sveučilišta u Melbourneu proučavali su tropskog mrava tkalca, točnije vrstu Oecophylla smaragdina. Otkrili su da mravi koji se bore s mravom iz druge kolonije zadrže njegov miris i prenose informaciju ostatku kolonije.
U seriji pokusa, mrave iz ciljanog gnijezda znanstvenici su smještali u sićušnu promatračku arenu s mravom iz protivničkog gnijezda. Nakon 15 takvih susreta, znanstvenici su napravili lažnu invaziju protivničkih mrava, s kojima se mravi iz ciljanog gnijezda nisu ili jesu susreli.
Stanovnici gnijezda su mnogo agresivnije napadali uljeze iz kolonije s kojom se jedan od mrava već susreo u prijašnjim testovima. Znanstvenici smatraju da je to zbog toga što mravi prenose informaciju o kemijskim spojevima na tijelu rivala drugim članovima kolonije. „Pamćenje" je trajalo najmanje 6 dana nakon inicijalnih susreta. Voditelj istraživanja, prof. Mark Elgar, objašnjava kako su svi mravi iz kolonije (koja može sadržavati milijune mrava) „naučili" iz iskustva jednog mrava i opisuje to kao „kolektivnu mudrost".
>>> Zombiji postoje, i to već barem 48 milijuna godina
Sljedeći korak je otkriti koji kemijski spojevi i oblici ponašanja se koriste da bi se prenijela ova kompleksna informacija. Istraživanje je objavljeno u časopisu Naturwissenschaften.
Mravi tkalci žive u Africi, jugoistočnoj Aziji i sjevernoj Australiji. Kinezi već 2000 godina iskorištavaju proždrljivost ovih mrava - koriste ih za kontrolu štetnih kukaca u voćnjacima. Dovoljno je unijeti jedno gnijezdo u voćnjak i postaviti štapove koji služe kao „mravlji mostovi". Preko njih mravi koloniziraju stabla i neumorno tamane mušice, gusjenice i druge „štetočine" - besplatno. U posljednje vrijeme ekolozi promoviraju ovu metodu u Africi kao sigurnu, efikasnu i jeftinu alternativu insekticidima.
Pročitajte i:
Ženke mrava rezača mogu isključiti jednu od najstarijih evolucijskih strategija
Kako mravi pripitomljavaju divljinu
Vatreni mravi - udruženi dobivaju sposobnost plutanja na vodi!
Izvori:
http://www.bbc.co.uk/nature/17099761
http://www.sciencedaily.com/releases/2012/02/120221124817.htm
http://newsroom.melbourne.edu/news/n-765
http://ngm.nationalgeographic.com/201 ... aver-ants/chadwick-text/2
http://www.globio.org/glossopedia/art ... 11&art_nm=Weaver+Ants
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
