| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Tonka Roje

Datum objave: 14.04.2012 21:04:00

Acropora (foto: EOL)Fotografije izbijeljenih koraljnih kolonija nastalih uslijed porasta temperature mora postale su simbolom globalnog zatopljenja. Unatoč često negativnim prognozama za koralje, najnovije istraživanje objavljeno u časopisu PloS One pokazalo je suprotno. Naime, čini se da su se neke vrste koraljnih grebena uspjele prilagoditi povećanju temperature mora. Više o borbi za opstanak ovih osjetljivih i biološki nezamjenjivih ekosustava u moru pročitajte u nastavku.


Koralji žive u simbiozi s algama koje se zovu Zooxantellae. Ove alge opskrbljuju koralje hranjivim tvarima i zaslužne su za njihove prelijepe boje. Kada dođe do naglih promjena u morskom okolišu, kao što je nagli porast temperature ili povećanje kiselosti mora, alge napuštaju tkivo koralja te uzrokuju njihovo izbjeljivanje. Ova pojava je u znanstvenim krugovima vrlo ozbiljno shvaćena jer može imati negativan utjecaj na dugoročno preživljavanje koraljnih grebena koji su utočište mnogim morskim organizmima.

>>> Kokolitoforidi, mikroskopski regulatori klime

Tijekom jedne takve epizode izbjeljivanja koja se dogodila 2010. godine, internacionalna skupina znanstvenika proučavala je koraljne grebene u Indoneziji. Te se godine izbjeljivanje koralja tamo dogodilo prvi puta te su koralji pokazali tipičan odgovor na toplije more - zabilježena su masovna odumiranja jedinki brzorastućeg roda koralja Acropora (naslovna fotografija i fotografija dolje). No na dva druga nalazišta koralja u Singapuru i Maleziji (koji su ranije već preživjeli izbjeljivanje, 1998. godine) pokazalo se da se obrazac obrnuo - kolonije roda Acropora, inače podložnog izbjeljivanju, sada su se činile zdravima dok su masivnije spororastuće kolonije koralja, poput roda Porites bile teško oštećene (fotografije dolje).

>>>Crno tržište u lovu na crvene koralje

Znanstvenici su stoga utvrdili da učinci izbjeljivanja na koralje i nisu toliko uniformni koliko se mislilo te da bi brzorastući koralji, poput roda Acropora, mogli imati mogućnost preživljavanja učestalijih porasta temperature vode.

Acropora i Porites (foto: James Guest)

Čini se da je zdravi koralj Acropora (naprijed) razvio otpornost na povišenu temperaturu mora, dok izbjeljeni Porites nije (Foto: James Guest)

Biolog koji se bavi proučavanjem koralja, Mikhail Matz (Sveučilište u Texasu, Austin) smatra da je prirodna selekcija dovela do povećane otpornosti na efekt izbjeljivanja kod jedne generacije koralja. Posljedica prilagodbe koralja na promjene temperature je uspostavljanje novih koraljnih zajednica koje su zamijenile one vrste koje  nisu uspjele preživjeti izbjeljivanje, što dovodi do promjena u koraljnim ekosustavima.

>>> Koralji izgrađuju vrtove i 6000 metara ispod mora!

 Znanstvenici pokreću nova istraživanja kako bi otkrili više o prilagodbama koralja na povećanje temperature, kao i o specifičnoj vrsti zooxantellae koja živi u simbiozi s onim vrstama koralja koje su uspjele preživjeti izbjeljivanje. Fenomen će se pokušati proučavati i u laboratorijskim uvjetima.

Spoznaja da se neke koraljne vrste mogu prilagoditi promjenama temperature je ohrabrujuća, ali ipak treba biti na oprezu. Sposobnost koralja da se prilagode klimatskim promjenama se oslanja na pretpostavku da se te promjene događaju dovoljno sporo kako bi koralji imali dovoljno vremena za prilagodbu. Znanstvenici također upozoravaju da povećanje temperature i acidifikacija oceana, koji su uzrokovani ljudskim aktivnostima, mogu udruženo djelovati s onečišćenjem, prekomjernim ribolovom i oboljenjima te na taj način prouzrokovati još veću osjetljivost koraljnih grebena u budućnosti.

 

Izvori: Carbonbrief.org, Sciencemag.org

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?