| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 19.04.2012 01:04:00

Unescoceratops koppelhusae (ilustracija: Julius T. Csotonyi)Pronaći očuvani fosil malog dinosaura prava je rijetkost. Još se rjeđe događa da pronađeni fosil pripada novoj vrsti. A gotovo nevjerojatno je da novu vrstu dinosaura ne pronađete na terenu, nego kopajući po muzejskim primjercima. Upravo tako su znanstvenici iz Kanade identificirali dvije nove sićušne rogate vrste dinosaura.


Prva vrsta dinosaura, Gryphoceratops morrisoni, uskrsnula je iz komadića kostiju koje su paleontolozi sakupili u južnoj Alberti sredinom prošlog stoljeća. Više od 50 godina ostaci ovog dinosaura čamili su u maloj kutijici, ne većoj od šalice kave. Tek nedavno, nakon što je tehničar Kraljevskog muzeja u Ontariju istresao komadiće kosti na stol i spojio ih u jedinstveni fragment, znanstvenici su uvidjeli da gledaju čeljust rogatog dinosaura, i to drukčiju od svih dosad viđenih.

>>> Otkriven prvi rogati dinosaur na području Južne Koreje

>>> Dinosauri ipak nisu bili nadmoćni "građani svijeta"?

Tehničaru u čast, drugi dio stručnog naziva vrste izveden je iz njegovog prezimena. Dinosaurovo kljunato lice znanstvenike je podsjetilo na grifona, grčko mitološko biće s glavom orla i tijelom lava i tako doprinijelo njegovom stručnom imenu, dok drugi dio složenice, „ceratops", na grčkom znači rogata glava. Živio je prije 83 milijuna godina i zasad je najstariji pronađeni primjerak ove skupine rogatih dinosaura u Sjevernoj Americi, a i jedan od najmanjih - odrasli dinosauri nisu bili veći od pola metra!

Istraživanje objavljeno u časopisu Cretaceous Research otkriva detalje o još jednoj novoimenovanoj vrsti dinosaura - Unescoceratops koppelhusae. Opisan je na temelju fragmenta donje čeljusti, starog 75 milijuna godina, pronađenog 1995. godine u  Parku dinosaura u Alberti. Park se nalazi na popisu Svjetske prirodne baština UNESCO-a, po čemu je vrsta dobila svoje ime. Bili su visoki 1-2 metra, iza glave su imali mali okovratnik[1] i karakteristično izbočenu donju čeljust.

>>> Prvi dinosauri bili su veličine mačke

>>> Otkrivena najmanja vrsta dinosaura Sjeverne Amerike

Gryphoceratops morrisoni i Unescoceratops koppelhusae (ilustracija: Julius T. Csotonyi)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gryphoceratops morrisoni (dolje lijevo) i Unescoceratops koppelhusae (gore desno) (ilustracija: Julius T. Csotonyi)

Ovaj dinosaurski duo pripada porodici Leptoceratopsidae i mnogo je manji  od svojih  poznatih srodnika - velikih oklopljenih dinosaura iz rodova Triceratops i Torosaurus čije su impozantne dimenzije i zastrašujući rogovi utjerivale strah u kosti i slavnom tiraninu, vrsti Tyranosaurus rex. Tijela manjih dinosaura se obično slabo očuvaju i rijetko se pronalaze njihovi fosili, pa je ovaj pronalazak popunio važne praznine u evolucijskoj povijesti malih rogatih dinosaura.

 

Pročitajte i:

U kakvom su svijetu živjeli dinosauri?

Otkrivena nova vrsta dinosaura

Otkrivena nova vrsta dinosaura koji je lovio po Europi - otoku kasne krede

Otkrivena vrsta “sićušnog” tiranosaura

U pustinji Gobi otkrivena nova vrsta dinosaura koji se hranio sjemenkama

 

[1] Većina pripadnika skupine oklopljenih dinosaura Ceratopsia (u koju pripada i porodica Leptoceratopsidae) ima produžene kosti lubanje koje oblikuju „okovratnik". Kod velikih oklopljenih dinosaura ova struktura imala je promjer do 2m. Smatra se da im je služila za zaštitu vrata.

 

Izvori:

 http://news.nationalgeographic.com/ne ... e-animals-alberta-canada/

http://www.wired.co.uk/news/archive/2 ... 3/13/new-dinosaur-species

http://news.discovery.com/animals/din ... ops-morrisoni-120316.html

http://www.research.ualberta.ca/en/VP ... 3/Hardworkgivenaname.aspx

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice