| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 20.04.2012 14:04:37

Limenka piva (foto: © Joseph Cortes | Dreamstime.com)Idemo, zadatak se zove »zdravi učinci piva«! - Idemo, ali zar nezdravih učinka uopće ima!? Eto, to je otprilike razgovor kratki što su ga vodili novinar i pripadajući mu fotoreporter, prije nego su drage volje krenuli u susret novim saznanjima o pivu. S figom u džepu, dakako, jer pivo je skoro k'o nogomet. Ili misliš kako o njemu sve znaš, ili problematiku pojednostaviš do kraja uvjeren kako su tu pravila laka: naruči, posrči i zadovoljno obriši brk! I to je to! E, pa jest i to, ali je pivo i mnogo više, umalo pa lijek! Napitak čija je umjerena konzumacija zdrava.


Jedno pivo na dan za ljudski je organizam blagotvorno, baš kao i aspirin dnevno, redovito vježbanje ili održavanje tjelesne težine. A kad vam to kaže poznata i priznata nutricionistica i biokemičarka Donatella Verbanac , i to na trećoj Press pivnici što je organizira Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja, onda je teško u to sumnjati. Pametnije je slušati, ne bi li se danas, sutra pivu pristupilo s posve drugačijih pozicija, pa ga se konzumiralo bez imalo grižnje savjesti. Jer, »gorko je dobro«, toliko da je Donatella Verbanac napisala i knjigu naslova »Volim gorko« kroz koju nudi i priču o tome kako gorko u pravilu sa sobom nosi blagotvornost, baš kao i druge priče o tome kako dobro i zdravo jesti. 

Kušači za gorko

Stoga i ne čudi što se za predavanja o pivu podosta govorilo o onom gorkom u njemu, jer upravo je ta gorkasta tvar odgovorna za mnoge benefite što pivo, ako se umjereno konzumira, donosi organizmu. Priča zapravo počinje od pradavnina, s obzirom da su okus za kiselo i gorko dva najstarija okusa u čovjeka, ona za koje se smatra da su ga spašavali omogućivši mu da zna napraviti razliku između toksičnih i dobrih stvari. Kako reče Vrbanac, gorko se danas izuzetno puno cijeni, postoje i posebni kušači za gorko, a mjera za gorko je kava, odnosno kofein. 

No, tek je 1931. otkriveno kako neki od nas osjećaju gorčinu, a neki ne, da bi nekih 70 godina kasnije gorčina postala istinski predmet interesa znanstvenika. Gen za gorko 2003. godine otkriva Un Kyung Kim, a revoluciju donosi otkriće oleokantala u maslinovom ulju. Znanstvenici su, naime, zaključili kako gorčina u maslinovom ulju mora potjecati od neke tvari koja bi mogla imati protuupalno djelovanje, a kad su otkriveno usporedili s lijekom ibuprofenom vidjeli su da je okus gorčine isti. Pače, ustanovili su da je djelovanje oleokantala i ibuprofena istovjetno, baš kao i to da je oleokantal u maslinovom ulju zastupljen onoliko koliko je maslinovo ulje gorko. Odnosno, razjasnilo se kako oleokantal djeluje na suzbijanje upalnih procesa i djeluje na to da se pojedini bolovi otklanjaju. 

- No, treba imati na umu da hrana nikada neće biti naš lijek u onom doslovnom smislu, upozorava Verbanac. 

Revaloriziracija piva

Poanta istraživanja je druga, ona da u prirodi postoje tvari koje su zastupljene u namirnicama i da ih valja preventivno uzimati. Uostalom, podsjetila je Verbanac i na ono što govori Svjetska zdravstvena organizacija, kako uzimanje dvije, tri žlice maslinova ulja na dan može djelovati povoljno. Mediteranska prehrana, kazala je, obiluje tim gorkim tvarima. A onda je istaknula četiri ključna elementa naše mediteranske prehrane: »Gorko povrće, maslinovo ulje, plava riba i, zašto ne, pivo uz vino.« 

- Ne želimo pivo svrstati u one namirnice koje samo izazivaju nepovoljne učinke, jer to apsolutno nije točno, kazala je Verbanac. Guinness (foto: Guinness)

Vino se tako glorificira, a da se pri tom nema na umu da lager pivo u odnosu na vino ima tri puta manje alkohola. Stoga je, smatra Verbanac, potreba revalorizirati pivo kao takvo, dignuti ga na razinu vina, tim više što Hrvatska ima kvalitetnog piva. Jer, pivo svojim svojstvima staje uz bok zdravom gorkastom povrću poput špinata, blitve, rukole. Tu se, međutim, valja i opet vratiti malo u povijest, onu daleku. Pivo je namirnica koja se proizvodi već skoro tri tisuće godina. Smatra se da je proizvodnja počela slučajno, kada je ječam fermentirao i kada su ljudi vidjeli da je to piće sigurnije za zdravlje nego voda koja je tada bila prilično zagađena. Kraj 14. stoljeća »u igru« uvodi hmelj zahvaljujući kojem pivo dobiva karakterističan gorkast okus. Koja je važnost hmelja i opet se otkriva nedavno, nema ni deset godina. Pivo je, naime, bogat izvor ksantohumola, molekule koja ima izuzetno dobro djelovanje. Zahvaljujući njoj dolazi tako do smanjenja koncentracije triglicerida, uspostavlja se ravnoteža između dobrog i lošeg kolesterola, djeluje se preventivno na osteoporozu. Tu dobra djelovanja piva ne staju.   

Guinness kao lijek

Pivo je i bogat izvor vitamina skupine B, posebno B12 kojeg nema u biljnom svijetu, a odgovoran je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Pače, nekad se u Irskoj djeci davala po žličica dvije Guinnessa baš zbog toga, kao lijek. 

Pivo sadržava i veliku količinu biotina važnog za dobivanje energije, sadrži antistresni mineral magnezija, selen, fosfor, kalij, silicij. Stoga je pivo iznimno dobar izotonik, pa se preporučuje njegova konzumacija nakon sporta. Pivo relaksira, djeluje protuupalno i izvrsna je namirnica, taman da potvrdi provjerenu činjenicu kako umjerena konzumacija alkohola bitno smanjuje rizik od prijevremene smrtnosti, moždanih udara, infarkta, ili degenerativnih bolesti. Pritom dakako, valja uvijek imati na umu kako pretjerivanje u alkoholu sav taj rizik drastično povećava. 

- Umjerena konzumacija piva podrazumijeva preporučenu dnevnu dozu za muškarce od maksimalno tri mala piva od 0,33 litre, dok je za žene ta doza upola manja, pri čemu se ovo odnosi na vrste piva koje imaju najviše pet posto alkohola. Pivo je izvrstan napitak, ono tonificira, djeluju protuupalno, zalužuje naš organizam, ima dobre učinke za menopauzu jer djeluje na balans hormona. Ono je zapravo mala tvornica ljekovitih tvari, zaključuje Verbanac.   

Demistificiran pivski trbuh

A onda su uslijedila pitanja nazočnih, za kojih je jedna gospođa priznala kako ima nemjerljivo manje problema s osteoporozom otkada pije jednu čašu piva na dan. Čulo se i to kako gorče pivo zapravo jest ono zdravije, a demistificirana je nevolja zvana pivski trbuh u muške populacije. 

- Ako bismo sada napravili brzu analizu, zaključili bismo odmah da pivo nije kalorična namirnica. Jadna čaša ima oko 40 kilokalorija, dok recimo banana ima 96. Ali, ako popijete na dan četiri, pet piva, brzo dođemo do 700 - 800 kalorija. A ako to činite deset dana, eto nas na 7.000 kalorija. Pivo ne stvara pivski trbuh već lagano otvara apetit. U pivu zato treba uživati, piti ga svakodnevno, ali uživati u malim gutljajima, pojasnila je Verbanac. 

Novinarsko-fotoreporterski dvojac nakon svega imao je zašto biti zadovoljan. Pivo zdravo, prije neki dan mediji objaviše i kako su kokice zdrave jer sadrže više antioksidativnih sastojaka nego voće i povrće, a i nogomet će valjda, kad tada, ozdraviti. Samo... 

- Samo umjereno. Treba imati mjeru, ili kako kaže stara grčka »Pan metron ariston«, u svemu dobrom uživati umjerno, podsjeća Verbanac.

 

Izvor: Siniša Pavić / Novilist.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?