| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 20.04.2012 12:04:00

Vretenca tijekom parenja (foto: EOL)Priroda nam donosi raznolikosti koje svaku životinjsku vrstu čine jedinstvenom. Razlike najčešće uočavamo na samom izgledu životinja i ključne su za određivanje pojedinih vrsta. Osim izgleda, i njihovo ponašanje ih često čini jedinstvenima. Tako u prirodi nalazimo razne rituale vezane uz zavođenje partnera suprotnog spola, a i sam čin parenja može varirati. Upravo ovim varijacijama bavimo se u novoj Biomaniji.


Kao što je već opisano u članku „Bez seksa do začeća", u životinjskom svijetu  nalazimo različite oblike spolnog i nespolnog razmnožavanja. Spolno razmnožavanje najčešće zahtjeva unutarnju oplodnju, tj. izravan kontakt dviju jedinki suprotnoga spola i takav kontakt zovemo kopulacija ili parenje. Sam položaj parenja često je kod životinja jako sličan. Kod ptica, sisavca i većine gmazova životinje se pare na način da mužjak sa stražnje strane legne na ženku koja miruje. Takav položaj se naziva dorzoventralni i znači da su obje životinje okrenute u istome smjeru. Često prije samog parenja ženke sisavaca pokazuju lordozu (lordosis) odnosno poziciju tijela koja pokazuje njenu spremnost za parenje. Takva pozicija tijela je prepoznatljiva po uvijanju u donjem dijelu leđa prema naprijed. Rezultat takvog uvijanja je podizanje stražnjice koje često viđamo i kod domaćih mačaka, a rezultira penjanjem mužjaka na ženku koja pokazuje spremnost.

>>>Miris partnera

Kod nekih primata zabilježeni su i drugi položaji poput misionarskog koji je također tipičan i za nas ljude. Osim kod primata, ovaj položaj je zabilježen i unutar porodice pasanaca Dasypodidae. Devetopasni pasanac (Dasypus novemcinctu, fotografija desno) prije parenja penje se prednjim nogama na leđa ženke nakon čega ona podiže rep, Dasypus novemcinctu (foto: EOL)a samo parenje započinje i traje ženkinim ležanjem na leđima u misionarskom položaju. Kod životinja je zabilježen i oralni seks i to u obliku sisanja kod bonobo majmuna, orangutana, gibona i makakija, a u obliku lizanja kod hijena, geparda, ovaca i vampirskih šišmiša.

>>>Životinjska ljubav

Kod člankonožaca (Arthropoda) također se javljaju interesantni primjeri parenja. U ovoj grupi životinje zauzimaju nešto drugačije položaje tijekom parenja. Često možemo kroz proljeće i ljeto vidjeti razne kukce koji se pare. Uglavnom ih vidimo jedne na drugima, ali katkad i jedne iza drugih, spojene stražnjim dijelom tijela. Unutar reda polukrilaca (Hemiptera) tipično je takvo parenje gdje su mužjak i ženka spojeni zadnjim dijelom tijela i miruju. Neke vrste možemo vidjeti da se tijekom takvog parenja aktivno kreću. U ovom položaju neke vrste polukrilaca mogu se pariti i satima.

>>>Zavedi me, pojedi me

Jedan od poznatih i specifičnih parenja nalazimo kod sličnokrilaca (red: Odonata, vretenca; podred: Zygoptera; sličnokrilci). Možda su neki od vas već imali priliku prisustvovati ovakvom prizoru, a ako niste, još uvijek stignete. Ovi kukci se pare u blizini vode, najčešće na vegetaciji direktno iznad vode, jer jaja nakon parenja ženke polažu u vodu. No kako prepoznati čin parenja? Zanimljvo je da su, prije nego što do samog parenja dođe, česta spolna napastovanja mužjaka koji ženke hvataju i na razne načine ih prisiljavaju na parenje. Tijekom samog parenja, mužjak i ženka formiraju specifičan srcoliki oblik (naslovna fotografija). Mužjaci na trbušnoj strani imaju spremnik sa sjemenom kojeg napune savijanjem svojeg dugačkog zatka u kojem je spolni organ. Kada se pare, ženku drže iza glave s privjescima na kraju zatka koji nalikuju na kliješta, a ona svine svoj zadak i spaja se s njegovim spermom napunjenim uređajem na trbušnoj strani te tako svinuti formiraju srcoliki oblik.

>>>Prevare u životinjskom svijetu 

Osim kod kukaca, i kod puževa (Gastropoda) nalazimo specifične položaje parenja. Puževi su hemafroditi, što znači da sve jedinke posjeduju i muške i ženske spolne organe. Prilikom parenja obje jedinke izbacuju penise koji se često na razne načine omataju jedan oko drugog. Za takav specifičan primjer parenja tekstualan opis jednostavno nije toliko fascinantan kao i sam događaj, stoga pogledajte video.

No kod puževa parenje nije uvijek najuspješnije. Puževi roda Ariolimax, radi svoje žute boje nazvani banana puževi, specifični su po svom velikom penisu. Ovi puževi imaju impresivan penis koji je iste veličine kao i sam puž. Zbog te veličine moraju pažljivo birati svog spolnog partnera. Partneri moraju biti u prosjeku iste veličine da bi se izbjegle moguće komplikacije tijekom parenja. U slučaju da se puž preračuna, postoji mogućnost da mu se penis zaglavi u manjem pužu. No to nije jedina sramotna stvar. Da situacija bude gora, dogodit će mu se nešto još ozbiljnije - manji puž odgrist će zaglavljeni penis svoga partnera.

 

Pročitajte i:

Muškarci brinu o djeci da bi udovoljili svojim partnericama?

Brižni tate

Spolni kanibalizam

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?