| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 23.04.2012 11:04:00

Šalica kave (foto: Flickr)Kad ste pročitali ovaj naslov, mnogo vas je zasigurno pomislilo: „Nema šanse, ja ne bi mogla/mogao funkcionirati bez kave, a kamoli raditi." Kad sam prvi put čula za ovo istraživanje, to sam i ja pomislila. No, čini se da nas kava razbuđuje, ali ne čini radnike vrjednijima, nego upravo suprotno. Kako su znanstvenici došli do tog zaključka, pročitajte u nastavku!


Znanstvenici su proučavali utjecaj psihostimulansa na štakore podijeljene u dvije grupe- na „zabušante" i „vrijedne". Kao i kod ljudi, takva podjela postoji i kod štakora. Vrijedni su spremni uložiti više vremena i truda da bi na kraju došli do boljeg rezultata, a zabušanti pristaju na lošiji rezultat, ali ulažu i manje truda. Znanstvenici to uspoređuju s čovjekom koji radi prekovremeno da bi na kraju dobio povišicu i s čovjekom koji surfa internetom za vrijeme radnog vremena i odradi samo onoliko koliko baš mora, ali ni ne očekuje povišicu.

>>> Gazirana pića i osteoporoza – postoji li veza

>>>Tamna čokolada - zdravlje u nekoliko kockica dnevno 

Da bi to ispitivanje moglo dati rezultate koji bi bili što primjenjiviji na ljude i kako bi se štakore moglo podijeliti u te dvije grupe, morali su razviti nov način ispitivanja rada kod štakora. Ona se većinom svode na fizički rad (pritisak poluge da bi se dobila hrana), no kod ljudi bitan je i mentalni napor i motivacija. Stoga, kako bi što bolje imitirali tu komponentu rada, napravili su sustav od 5 prozorčića kroz koje se vidjelo kada zasvijetli svjetlo. Tada je štakor morao gurnuti njušku kroz prozorčić u određenom vremenu da bi dobio nagradu u obliku hrane. U lakšoj verziji zadatka, svjetlo bi svijetlilo sekundu, a nagrada bi bila manja. Pržena zrnca kave (foto: Wikimedica Commons)U težoj verziji zadatka, svjetlo bi zasvijetlilo na samo petinu sekunde, tako da su se štakori morali koncentrirati da bi ga vidjeli i reagirali na vrijeme, ali nagrada je bila duplo veća.

Prije pokusa štakori su mogli „isprobati" sustav i pritiskom na polugu odabrati žele li teži ili lakši zadatak. Neki su uvijek birali teži, a neki uvijek lakši zadatak i tako su podijeljeni u dvije grupe, zabušante i vrijedne. Nakon toga dani su im psihostimulansi. Kad je zabušantima dan amfetamin, češće su birali teže zadatke. No, to se nije dogodilo s kofeinom. Uz kofein, zabušanti su i dalje birali lakše zadatke. Kada su kofein i amfetamin dani vrijednima, dogodio se pomalo neočekivan obrat - počeli su birati lakše zadatke, baš poput zabušanata. Nije posve objašnjeno zašto je to tako, no jedna od teorija je da vrijedni već funkcioniraju optimalno pa ih dodatak stimulansa izbaci iz ravnoteže.

>>>Mračna strana energetskih pića

>>>Kako ubrzati metabolizam?

Najbitniji zaključak ovog istraživanja nije činjenica da nas kava od vrijednih može pretvoriti u zabušante, već da ne reagiraju svi jednako na stimulanse. Stimulansi se koriste i kao lijekovi u nizu bolesti (na primjer kod liječenja poremećaja pažnje i hiperaktivnosti u djece i odraslih), no ne uvijek s jednako dobrim rezultatom. Ova studija pokazuje da bi možda bilo od koristi uzeti u obzir osnovne kognitivne razlike među ljudima i pokušati individualizirati terapiju. No, pošto se zasad vrlo malo zna o mehanizmima u mozgu pojedinca putem kojih se određuje koliko truda će uložiti u određeni zadatak, prava individualizacija terapije je još daleko.

>>>Zeleni čaj – najzdravija kofeinska zamjena za kavu

No, svaki korak na tom putu je bitan. A što se tiče kave i zabušavanja - dok se ispitivanja ne izvrše na ljudima, ja kao teški ovisnik o kavi, odbijam vjerovati u bilo što drugo, osim u njene dobrobiti. Ma koliko god to bilo neznanstveno od mene.

Ostale članke autorice pročitajte ovdje.


Izvori:

http://www.sciencenews.org/view/gener ... /339509/title/Slacker_rat

http://neurosciencenews.com/coffee-st ... high-achievers-slack-off/

http://www.nature.com/npp/journal/vao ... rent/full/npp201230a.html

http://digitaljournal.com/article/322002

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?