| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 25.04.2012 09:04:00

Plaža Muriwai s kolonijama bluna (foto: Flickr)Prije nekoliko dana vratila sam se s Novog Zelanda i, iako nisam ljubitelj Gospodara prstenova koji je sniman ovdje, zaista se jesam osjećala kao na nekom drugom svijetu! Novi Zeland ima sve što ljubitelji prirode mogu poželjeti: more, planine, zelene pašnjake, šume, vodopade te iznimnu svijest društva o zaštiti okoliša! Svijest o zaštiti okoliša vidjela sam iz prve ruke na plaži Muriwai i na ulazu u park prirode Waitakere.


Iako meni nema do našeg krša i otoka, pjesčana plaža Muriwai je jedno od najljepših mjesta na kojima sam ikad bila. Crni vulkanski pijesak koji sjaji na suncu, pješčane dine, nemiran ocean, šum valova i litice od pješčenjaka s gnjezdima bluna vrste Morus serrator (stvarno :))  s rasponom krila od 180 cm, koje lebde na snažnom vjetru i u suton stvaraju magičnu atmosferu.

Blune na plaži Muriwai (foto: Morana Mihaljević)

   Blune na plaži Muriwai (foto: Morana Mihaljević)

 

 

 

 

 

 

Blune na plaži Muriwai (foto: Morana Mihaljević) Blune na plaži Muriwai (foto: Flickr)

 

 

 

 

 

 

 

 

Prve kolonije bluna zabilježene su početkom 20. stoljeća na otočiću Oaia udaljenom samo nekoliko stotina metara od Muriwajskih litica. Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća blune su se proširile i na kopno, gdje je njihovo širenje nesmetano nastavljeno do danas budući da su, shvativši važnost i ljepotu kolonija bluna, Novozelanđani još 1979. godine proglasili otočić Oaia i Muriwajske litice rezervatom za blune. Danas kolonije bluna i zalasci sunca na crnoj Muriwajskoj plaži svakodnevno privlače stotine ljubitelja prirode.

Kauri stablo (foto: EOL)

Kauri stablo (foto: Flickr)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Možete li zamisliti da morate dezinficirati cipele pri ulazu i izlazu iz šume? Zvući malo čudno, ali to je normalna praksa u parku prirode Waitakere. Razlog je zaustavljanje širenja plijesni koja napada novozelandsku smreku (Agathis australis), poznatu još i pod nazivom kauri stablo. Novozelandske smreke divovska su stabla koja pripadaju jednoj od najstarijih skupina četinjača, porodici Araucariaceae. Najveća do sada zabilježena novozelandska smreka bila je visoka 65 m i imala je promjer 6.4 m. Ovi divovi igraju važnu ulogu u mnogim aspektima Maorske kulture: mitologiji, raznim ritualima, ratovanju, umjetnosti i u svakodnevnom životu. Smola novozelandske smreke (kauri guma) bila je korištena pri tetoviranju i za izradu nakita. Zaštitom novozelandske smreke štiti se maorska kultura, ali i bioraznolikost te jedinstvene šumske zajednice koja još podsjeća na doba kada su Zemljom vladali dinosauri.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?