| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 30.04.2012 08:04:00

Veliki kit (foto: Plavi svijet)Tijekom posljednjih dvadesetak dana Plavi svijet je primio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u području Visa. Prvo opažanje bilo je 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari s nekoliko koćarica. Nakon toga 22. travnja primljena je dojava sa snimkama o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji.


Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 m, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 m. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od atlantske.

>>>Veliki kit uočen uz otok Pag!

>>>Jadran je smrtonosna klopka za kitove ulješure 

Procjenjuje se da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća, što ovu populaciju čini ugroženom. U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi u većem broju tijekom ljeta pojavljuju se u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. Međutim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju Ligursko more, relativno je slabo. No i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima bilježe njihova opažanja.

Stoga, iako nam se čini kako kitovi ne žive u Jadranu, s obzirom da ih u blizini otoka i uz obalu rijetko susrećemo, pojavljivanje velikih kitova u Jadranu nije čudno. Dapače, njihovo se pojavljivanje bilježi redovito, svake godine, iako još uvijek nemamo dovoljno informacija o tome postoje li određeni periodi godine kada se u Jadranu veliki kitovi pojavljuju u većem broju. Također, informacije o njihovom ponašanju i razlozima ulaska gotovo potpuno su nam nepoznati.

>>> Sredozemna medvjedica snimljena uz obalu otoka Cresa!

>>> Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja

Tijekom istraživanja u području Visa, istraživači Plavog svijeta u proljeće 2007. već su zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11-12 m, tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao je naše znanstvenike da pokušaju utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području Visa. S obzirom da Plavi svijet u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje im je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i s početkom istraživačke sezone u području Visa te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim Plavog svijeta posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj im je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja.

Veliki kit (foto: Plavi svijet)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Veliki kit kod otoka Visa (foto: Plavi svijet)

Veliki kit (foto: Plavi svijet)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Veliki kit kod otoka Visa (foto: Plavi svijet)

Veliki kit (foto: Plavi svijet)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Veliki kit kod otoka Visa (foto: Plavi svijet)

Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čija je veličina procijenjena na 15 - 16 m, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.), što je znanstvenike dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leđa, peraja, glave i sl.) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije su poslane znanstvenicima u Italiju kako bi ih se usporedilo s fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi, naime, dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru.

>>>U Jadranu živi mnogo više vrsta sisavaca no što se smatralo

>>> Strijelom podvodne puške u Jadranu ubijen dobri dupin!

Na kraju, potrebno je naglasiti kako su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih ne uznemiravamo i proganjamo. Svi kitovi u RH zakonom su zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da su kitovi ugrožena vrsta, znanstvenici iz Plavog svijeta pozivaju sve građane da im dojave svoja opažanja te, ako su u mogućnosti, pošalju i fotografije i video snimke kitova jer će tako pomoći da se prikupe podaci potrebni za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru.



Više informacija:

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora
Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj
Tel 051 604666, Fax 051 604668
www.plavi-svijet.org i www.facebook.com/blueworldinstitute
info@plavi-svijet.org

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?