| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 01.05.2012 20:05:00

Magnolia x soulangeana (foto: Wikipedia)Možda ste upravo vi jedan od zaljubljenika u prekrasnu biljku lijepih cvjetova i aromatičnog mirisa koja krasi brojne vrtove ovog proljeća, magnoliju. Magnolije su poznate još od perioda krede, kada prestaje vladavina velikih drvenastih papratnjača, a pojavljuju se prvi rodovi kritosjemenjača. Rod Magnolia broji više od 80 vrsta listopadnih i trajnozelenih drveća i grmova. Međutim, rijetki znaju kako je magnolija i ljekovita biljka.


Na našim prostorima magnolija se ne spominje u priručnicima o ljekovitom bilju, dok Kinezi i Japanci u svojoj tradicionalnoj medicini već dvije tisuće godina koriste ljekovito djelovanje ekstrakta njezine kore (fotografija desno). Uostalom, Azija je i kontinent s kojeg ova biljka potječe.

Upotreba ekstrakta kore magnolije raširena je danas prvenstveno u kozmetičkoj industriji. Kora magnolije sadrži dva polifenolna spoja: magnolol i honokiol. Ove komponente smanjuju crvenilo kože lica te poboljšavaju hidrataciju i elastična svojstva kože.

Njihova primarna uloga u biljci je zaštita biljke od stresa. Takav antistresni učinak kora magnolije ima i na ljude. Kora magnolije (foto: Flickr)Točnije, magnolol i honokiol reguliraju razinu hormona kortizola, kojega u stresnim situacijama pojačano luči kora nadbubrežne žlijezde. Pojačano lučenje kortizola može uzrokovati različita nepovoljna stanja u organizmu, primjerice pojavu visokog krvnog tlaka, osteoporozu, dijabetes, pojavu hipotireoze, hormonsku neravnotežu (smanjeno lučenje hormona rasta i spolnih žlijezda) te oslabljenu aktivnost imunološkog sustava. Dakle, magnolija utječe povoljno na ljudsko raspoloženje pa se ekstrakt njezine kore može koristiti za liječenje anksioznosti, napetosti, nervoze i nesanice.

Honokiol i magnolol pokazuju jače antioksidativno djelovanje od vitamina E. Djeluju povoljno na kardiovaskularni, dišni, probavni i mišićni sustav. Bombončići za dah koji sadrže ekstrakt kore magnolije za vrijeme jedne konzumacije ubiju većinu oralnih bakterija koje uzrokuju loš zadah i propadanje zubi.

Zbog ovako širokog spektra djelovanja i moderna zapadna medicina sve više uočava opravdanost upotrebe ekstrakta kore magnolije u različitim pripravcima. Znanstvenici sa Sveučilišta Emory u Atlanti došli su do zaključka kako upravo honokiol djeluje i na proteine koji sudjeluju u nastanku i rastu tumorskih stanica.

Zato, kad sljedeći put budete uživali u svojoj magnoliji, sjetite se kako u vašem vrtu ne raste samo lijek za oči, već i lijek za dušu i tijelo! Riječ je o biljci kojoj treba vjerovati. Uostalom, ostavila je iza sebe i dinosaure.

 

Pročitajte i:

Orah – ukusan, ljekovit i svima dostupan

Ljekovita svojstva biljaka: Gospina trava

Retro biljke su in

 

Izvori:

http://www.sciencedaily.com/releases/2008/07/080711214125.htm

http://www.naturalnews.com/022466.html

http://www.cosmeticsandtoiletries.com ... ient/active/81720587.html

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice