| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 06.05.2012 22:05:00

Recikliranje (foto: FreeDigitalPhotos)Dragi roditelji, bake, djedovi, prosvjetni djelatnici, svi vi odrasli koji oblikujete mlade umove, učite svoje mališane da skupljaju i izdvajaju otpad kroz igru kako bi omogućili izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala i očuvali okoliš. Nadamo se da ste svi vi odrasli već usvojili takav oblik ponašanja i odgovornosti i možete poslužiti kao primjer i uključiti djecu u sve te aktivnosti. Klincima ono što vide u svojoj obitelji/vrtiću/školi postane sasvim normalno i spontano se tako počinju ponašati. Neka recikliranje postane dio svakodnevice vašeg obiteljskog života, ne samo obveza nego i vrijeme provedeno s najmilijima na zabavan način.


Razvrstavajte otpad

Uključite svog potomka u proces izdvajanja i razvrstavanja otpada. Naučite ga da papir baca u plavi, plastiku u žuti, a staklo u zeleni kontejner. Odšećite se zajedno do najbližih vam kontejnera u kvartu, ponesite prikupljene staklene i plastične boce i papir i dopustite mu da ih sam ubaci. Ako imate kuću i mali komadić zelene oaze, a pritom i vrtlarite, napravite kompost gdje će vaš mališan zajedno s vama zbrinuti organski otpad iz kuće (na koji otpada više od jedne trećine otpada u kanti za smeće u svakom domaćinstvu) zatim ga ponovno iskoristiti na gredici dok vrtlari s vama. Time ga učite i ekološkim principima uzgoja voća i povrća i usađujete mu zdrave prehrambene navike.

Ne bacajte otpatke u prirodu i/ili na pločnik

Ako ste od onih roditelja koji bacaju papiriće, opuške i sl. kroz prozor automobila, ni vaš mališan neće biti drugačiji od vas. Umjesto toga, naučite mališana da, ako u blizini nema koša za smeće, papirić od žvakaće stavi u džep dok ne naiđe na kantu. Uključite svoje dijete u čišćenje travnjaka ispred kuće ili ulaza u zgradu, te mu objasnite da je sasvim u redu pokupiti papirić u školskom dvorištu i baciti ga u za to predviđeno mjesto. Također, djeci je važno istaknuti da se priroda ne može očistiti sama od sebe, stoga je zabranjeno bacati smeće u šumu, park, potok jer će to našteti životinjama koje tamo žive i onečistiti dragocjenu vodu za piće. Idete li na izlet, uvijek ostavite čisto iza sebe. Vjerujte, svojim ponašanjem dajete primjer i usađujete vrijednosti koje će vaš potomak nositi cijeli život.

Koristite platnene vrećice

Izradite i/ili oslikajte platnene vrećice sa svojim mališanom, i spojite ugodno s korisnim. Provedite konstruktivno, a kreativno vrijeme sa svojom djecom i naučite ih da jedna platnena torba zamijeni oko tisuću plastičnih vrećica koje su teško razgradive. Najveći postotak odbačenih vrećica završi u morima, rijekama, jezerima i oceanima gdje ih ribe i ostali morski svijet zamijene za hranu i smrtno stradavaju. Kad jednom proguta plastičnu vrećicu, životinja je ne može probaviti - ona ostane u crijevima, sprečava probavu hrane i uzrokuje vrlo sporu i bolnu smrt. Spasite životinje skupa sa svojim djetetom korištenjem platnenih vrećica i potpišite peticiju za zabranu istih na stranicama Prijatelja životinja.

Recycle logo (ilustracija: projekt recy-cal)

Izradite igračku sa svojim djetetom

Iako su nam danas dostupne raznorazne igračke, najdraže su one koje ste sami izradili jer iza sebe imaju priču. Osim što i na taj način reciklirate, te kreativno provodite obiteljske večeri, umjesto da svatko u nekom zakutku čami pred ekranom i nepotrebno troši električnu energiju, svojem malcu pomažete izgraditi samopouzdanje kad vidi da je moguće ideju provesti u djelo i naučiti ga da ima mnogo stvari koje valja staviti ispred novca i slijepog konzumerizma.

Koristite platnene pelene

Uštedite nekoliko stotina kuna mjesečno i pritom brinite za okoliš i zdravlje svog djeteta! Okoliš ćete sačuvati od teško razgradivog i potencijalno opasnog otpada jednokratnih pelena u količini od oko 1 tone po djetetu, a dijete će se osjećati ugodno u suhoj platnenoj peleni od prirodnih materijala. U platnenoj peleni može osjetiti kada je mokro i može vam svojim znakovima pokazati da je vrijeme za promjenu pelene. Bez brige, moderne platnene pelene ne treba iskuhavati, glačati i savijati i puno ih je lakše održavati od onih starinskih. Za jedno dijete treba vam oko 20 takvih pelena koje dolaze u različitim uzorcima, krojevima i materijalima. Više informacija o platnenim pelenama možete pronaći i na internetskoj stranici www.pelene.info.

 

Izvor: Klinfo.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice