| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 07.05.2012 22:05:00

Obiteljski obrok (foto: Wikimedia Commons)Kada ste zadnji put ugasili televiziju, pojeli zajednički obrok i razgovarali sa svojom djecom? Prošlu nedjelju, tijekom neke posebne prigode ili za vrijeme blagdana? U ovim brzim vremenima većina nas jede "u hodu", konzumirajući tako hranu visoke kalorijske vrijednosti, koja ne samo da je nezdravija, već je i skuplja od kućnog obroka. Znanstveni dokazi upućuju na to da upravo takav način prehrane može dovesti do problema, kako pretilosti tako i pothranjenosti, ali i narušiti skladne obiteljske odnose.


Nezdrave prehrambene navike ostavljaju prvenstveno posljedice na našoj djeci. Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers, New Jersey, objedinili su spoznaje dosadašnjih 68 znanstvenih istraživanja te utvrdili kako djeca iz onih obitelji u kojima se posvećuje pažnja obiteljskim obrocima unose više zdravih namirnica, poput voća, povrća, vlakana i hrane bogate mineralima i vitaminima. Upravo ta djeca imaju i niži indeks tjelesne mase, BMI (kg/m2), iako se ne može utvrditi izravna veza između učestalih obiteljskih obroka i vrijednosti indeksa tjelesne mase.

Zajednički obrok prava je prilika za povezivanje obitelji, planiranje zajedničkih aktivnosti, iznošenje informacija iz svakodnevnog života svakog pojedinog člana. Opće je uvjerenje kako tinejdžeri ne žele blizinu svojih roditelja te kako su "prezaposleni" za zajedničke obroke. Možda će vas iznenaditi podaci kako od 1055 ispitanih američkih tinejdžera u dobi između 12 i 17 godina čak 75% njih smatra da su zajednički obiteljski obroci važni, ali samo 60% jede s drugim članovima svoje obitelji barem pet puta tjedno.

"Dvaput je vjerojatnije da će tinejdžeri koji imaju povremene obiteljske večere, njih manje od tri tjedno, koristiti duhan i alkohol te konzumirati drogu"

Tinejdžeri koji jedu za obiteljskim stolom osjećaju podršku svoje obitelji te su rjeđe izloženi depresiji. Naime, obiteljski obroci pružaju osjećaj pripadnosti zajednici i oslikavaju obitelj kao sigurno utočište. Izvješće američkog Nacionalnog centra za ovisnosti o drogama (CASA) pokazuje kako je dvaput vjerojatnije da će tinejdžeri koji imaju povremene obiteljske večere - manje od tri tjedno - koristiti duhan i alkohol te konzumirati drogu, za razliku od svojih vršnjaka koji prisustvuju obiteljskim obrocima minimalno tri puta tjedno. Takva djeca veći dio vremena provode bez roditeljskog nadzora te su sklonija povezivanju s lošim društvom.

Tijekom zajedničkih obroka djeca usvajaju odgovarajuće manire ponašanja, razvijaju jezične vještine, dokazano postižu bolji uspjeh u školi te imaju 12% manju vjerojatnost da budu pretila u odnosu na svoje vršnjake.

Pozivam stoga sve roditelje da pokušaju pronaći vremena u svom natrpanom dnevnom rasporedu kako bi donijeli ispravnu odluku za svoju obitelj te učinili obiteljske obroke svojim prioritetom, jer je očito kako će tako njihova djeca biti zdravija, sretnija i uspješnija, a oni samim time zadovoljniji.

 

Pročitajte i:

Potvrđeno je, mame doista znaju najbolje!

Kako očevi utječu na djecu?

Muškarci brinu o djeci da bi udovoljili svojim partnericama?

Ponekad po guzi

 

Izvori:

http://www.sciencedaily.com/releases/2012/04/120423184157.htm

http://healthland.time.com/2012/04/24 ... t-together-are-healthier/

http://healthland.time.com/2010/09/27 ... likely-to-drink-and-drug/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?