| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 16.05.2012 01:05:00

Hidroelektrana, kao i čovjek, može doživjeti i više od 100 godina. Jedina hidroelektrana sagrađena u samostalnoj Hrvatskoj, Lešće na Dobri, u komercijalnom pogonu je samo godinu i pol. Ali i to kratko razdoblje dovoljno je za zelene da je proglase opasnim projektom, a neki traže i njezino rušenje. S druge strane, za HEP je Lešće u tih godinu i pol potvrdilo da se radi o više nego isplativoj investiciji.


"Financijski, energetski i okolišno, Lešće je čista katastrofa'" kaže Vjeran Piršić, jedan od naših najeksponiranijih boraca za zaštitu okoliša iz udruge Eko Kvarner.

Ogroman nesrazmjer između planirane i konačne cijene gradnje, kvar na samom početku rada (vibracije na agregatu) te velike štete koje hidroelektrana nanosi koritu i obali uz Dobru dokazuju, ističe Piršić, istinitost njegove tvrdnje.

Još oštriji u ocjeni dosadašnjeg rada HE Lešće je Denis Frančišković iz Ekološkog društva Pan iz Karlovca, za kojeg je legitimno razmišljati i o rušenju brane kad se, kaže, uzmu u obzir sve negativne posljedice po okoliš i novac koji će biti potreban za sanaciju.

"Prilikom rada elektrane stvara se vodeni val koji uzrokuje eroziju tla, poplavljuje prometnice i polja, ugrožava mostove, opasan je za kupače - Denis Frančišković "

"Sve je to posljedica korištenja 20 godina stare studije o zaštiti okoliša, na što su zeleni bezuspješno upozoravali. Iako Lešće radi samo godinu i pol, šteta je grozna. Prilikom rada elektrane stvara se vodeni val koji uzrokuje eroziju tla, poplavljuje prometnice i polja, ugrožava mostove, opasan je za kupače. Temperatura rijeke je jako pala, što je pogubno za ribe. Posljedice se osjete sve do ušća Dobre u Kupu", tvrdi Frančišković.

Ipak priznaje da još nitko nije napravio detaljnu analizu štete, tako da se ne znaju stvarni razmjeri erozije i poplava. Sve se temelji na svjedočanstvima lokalnog stanovništva. A ona pak govore da nizvodno od brane vodeni val zna biti visok i nekoliko metara, a uzvodno nivo akumulacijskog jezera zna oscilirati i do pet metara.

Sve te tvrdnje u HEP-u nazivaju nebulozama. Rodoljub Lalić, član uprave za razvoj i investicije, kaže da bi se prema kriterijima po kojima zeleni ocjenjuju Lešće trebale srušiti sve hidroelektrane u Hrvatskoj.

"Utjecaj vodenog vala je analiziran prije izgradnje hidroelektrane. I u prirodnim režimima se ta voda pojavljivala, samo se sad to događa češće. Istina je da je korito na nekim dijelovima erodiralo, ali to su stvari koje se daju jednostavno riješiti pojačanim održavanjem, što je obveza Hrvatskih voda i HEP-a", objašnjava Lalić, dodajući da je visina vala izračunata na oko pola metra dok su oscilacije u akumulaciji ograničene na 1,40 metara jer je u interesu HEP-a da vodostaj bude što viši.

Pojačano održavanje značit će, kaže, izgradnju po kojeg gabiona ili zidića, otkup zemlje na nekim mjestima gdje će se erozija tolerirati, što bi u narednih deset godina trebalo koštati od dva do pet milijuna kuna.

Što će sve točno biti rađeno, znat će se nakon što bude gotova studija koju su HEP i Hrvatske vode preko javnog natječaja naručili od IGH.

"Istina je da je korito na nekim dijelovima erodiralo, ali to su stvari koje se daju jednostavno riješiti pojačanim održavanjem - Rodoljub Lalić"

U HEP-u ne dvoje oko toga da je Lešće isplativ projekt bez obzira na visoku cijenu gradnje od 95 milijuna eura. S predviđenom proizvodnjom od gotovo 100 GWh godišnje, i to najskuplje vršne električne energije, ono će nam, tvrde, svake godine uštedjeti minimalno 50-60 milijuna kuna na uvozu struje. Lani je zbog suše, kaže Lalić, ta ušteda bila upola manja.

"'Istina je da je Lešće tek jedan posto ukupne proizvodnje električne energije. Ali to je 95 milijuna eura gotovo u potpunosti hrvatskog proizvoda. Pitajte te tvrtke što im je značilo tih 95 milijuna. Pitajte Čačića i Linića što im znači tih 60 milijuna kuna uštede", naglašava Lalić, koji je i sam radio na Lešću kao projektant strojarnice (posao je dobila tvrtka Projektni biro Split, čiji je on bio direktor i suvlasnik).

Ekoborca Piršića ne iznenađuje to što i aktualna uprava HEP-a koju je postavila Kukuriku vlada govori sve najbolje o projektu koji je pokrenula i završila HDZ-ova vlast. Prema njemu, to je samo potvrda toga da su strukture u vrhu HEP-a ostale iste i da se međusobno štite jer su svi imali prste u izgradnji Lešća.

"Konačnu istinu o Lešću može dati samo nezavisna revizija čitavog projekta. Ocjenu o njemu ne mogu davati ljudi koji su za njega odgovorni, jer radi se o sukobu interesa", ističe Piršić.

HEP-ovci, s druge strane, odbacuju bilo kakve priče o kriminalu. Do razlike od 25 milijuna eura između planirane i konačne cijene gradnje Lešća došlo je zbog inflacije i rasta cijena sirovina. Kad se oduzmu te dvije stavke, vidi se, tvrde, da je procjena napravljena krajem 2004. bila dosta precizna.

Potvrdila je to, ističu, i policijska provjera do koje je došlo 2010., nakon izjave tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Lea Begovića da je Lešće sumnjiv projekt. Takvom istupu kumovalo je, smatraju sad u HEP-u, neznanje.

A da je sve čisto, dokazuje, ističu, i činjenica da na Lešću nije rađen nijedan aneks ugovora. Sve je napravljeno u predviđenim okvirima, a čak su 10 posto manje plaćeni radovi u podzemlju (rađena je injekcijska zavjesa), jer upravo tamo se, kažu, može "najlakše ukrasti". Dnevnici rada i specifikacija materijala dokazuju, ističu, da nije bilo malverzacija. Ugovor je bio vrijedan oko 56 milijuna kuna, a HEP je platio, tvrde, oko 48 milijuna kuna.

 

 

Izvor: Tportal.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?