Tim znanstvenika koji je tijekom petogodišnjeg razdoblja proučavao dobre dupine u Zaljevu morskih pasa (Shark Bay) u vodama zapadne Australije uočio je novi uzorak ponašanja dobrih dupina (Tursiops truncatus) koji do sada nije zabilježen. O kakvim je složenim društvenim odnosima riječ, pročitajte u nastavku.
Kopneni sisavci s formiranim različitim društvenim odnosima žive u poluzatvorenim skupinama koje povremeno prihvaćaju nove članove iz drugih skupina. Za razliku od njih, kod dupina u prijašnjim istraživanjima nikome nije uspjelo odrediti granice pojedinih skupina dupina. Znanstvenici su se tako složili da dupini vjerojatno žive u otvorenim društvenim mrežama. Na temelju toga su i postavljene dvije hipoteze. Prva je model obrane zajednice koja kaže da dupini žive u velikim poluzatvorenim ''čimpanzama sličnim'' zajednicama koje brane mužjaci. Taj model predviđa da se dominantni savezi unutar skupine kreću preko cijelog zajedničkog područja. Druga hipoteza predstavlja model obrane zajednice za vrijeme sezone parenja, a predviđa da će savezi braniti teritorij za vrijeme sezone parenja ili će ga braniti skupine ženki.
Dobri dupini su u novom istraživanju pokazali uzorak grupiranja poznat kao fizija-fuzija sa čvrsto diferenciranim odnosima, uključujući stabilne saveze - tzv. ''bande'' mužjaka. Promatrajući dupine znanstveni je tim uočio da se kreću preko više stotina kilometara kvadratnih te da na tako velikoj površini susreću skupine drugih dupina. Uočili su do tad nezabilježeno ponašanje mužjaka dobrih dupina. Mužjaci unutar skupine organiziraju saveze koje je tim nazvao ''bande'' te tako čuvaju ženke od drugih skupina, a ponekad i mijenjaju saveze između različitih skupina! Ovim otkrićem su oba ranija modela testirana i odbačena. 
Utvrđeno je da ne postoje savezi koji se kreću cijelim zajedničkim područjem te da savezi pokazuju opsežno preklapanje u području kretanja za vrijeme sezone parenja.
Činjenica da dupini putuju u skupinama i da često susreću strance otkriva mnogo o njihovoj inteligenciji jer kad jedna skupina susretne drugu, životinje odlučuju kako će reagirati. Naime, mužjaci su unutar skupine podijeljeni u tri različita tipa saveza. Na taj način lakše donose odluku kako će reagirati u novoj situaciji. Prvi stupanj čine parovi ili trojke koji rade zajedno kako bi uhvatili i čuvali plodne ženke. Ovakva partnerstva mogu potrajati i više od mjesec dana. Drugi stupanj - savez su dupini koji tvore ''timove'' koje čini između 4 i 14 mužjaka koji postavljaju napad na drugu skupinu da bi im oteli ženke ili da bi se branili od napada druge skupine. Treću razinu čine prijateljski odnosi između ovih većih ''timova''. Oni zajedničkim snagama stvaraju veću vojsku dupina radeći zajedno kako bi zaštitili svoje ženke od druge veće, agresivnije skupine.
Jedan od znanstvenika iz tima objašnjava da životinje moraju biti izuzetno pametne kako bi mogle raditi u ovakvoj vrsti društva, gdje često susreću druge, nepoznate životinje. Vodeća ideja o evoluciji velikog mozga je ta da je on potreban za složene društvene odnose vrste. Kako svaki susret s drugom skupinom dupina ne bi automatski završio agresijom tipa ''mi protiv njih'', dupini su odlučili kada će koristiti prijateljsko ponašanje kako bi stvorili saveznike, a možda čak i ''zamijenili strane''.
Poznato je da samo ljudi i dupini iz Zaljeva morskih pasa imaju ovakve višestruke razine muških saveza u svojoj društvenoj mreži. Znanstvenici naglašavaju da je razumijevanje načina na koji životinje upravljaju društvenim interakcijama u divljini ključno da bismo uistinu mogli razumjeti njihovo ponašanje. Ako nas zanima utjecaj ljudske aktivnosti na životinje, možemo znati je li se on uistinu i dogodio samo ako znamo kako se te životinje inače ponašaju.
Dobri dupini iz Zaljeva stoga predstavljaju kombinaciju osobina koja je jedinstvena u sisavaca: to su složeni savezi mužjaka u otvorenim društvenim mrežama. Otvorene društvene mreže dupina su povezane s njihovim relativno niskim (energetskim) troškom kretanja. Ovo istraživanje je otkrilo iznenađujuću i do sada neprepoznatu konvergenciju (približavanje) adaptacija - smanjeni troškovi kretanja i složeni odnosi između skupina i saveza - kod dupina, slonova i ljudi.
Otkriće je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal society B.
Izvori:
http://rspb.royalsocietypublishing.or ... 0/rspb.2012.0264.abstract
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
