| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 18.05.2012 16:05:00

Komarac (foto: Wikimedia Commons)Informacije o koncentraciji komaraca u Osijeku odnedavno su građanima dostupne putem internetskih karata Odjela za biologiju Osječkog sveučilišta, koji napasne kukce znanstveno istražuje posljednjih 12 godina.


Enrih Merdić, prvi čovjek borbe protiv komaraca u Osijeku i pročelnik Odjela za biologiju, na predstavljanju internetske karte pozvao je građane da posjetom fakultetske web stranice redovno provjeravaju prošlu, trenutnu i buduću situaciju s komarcima u gradu. Pod poveznicama 'jučer, danas i sutra' iznijeti su najnoviji podaci o komarcima i ucrtano je 16 mjernih postaja (fotografija dolje) s navedenom trenutnom brojnošću odraslih komaraca.

Prisustvo komaraca mjeri se na dva načina, pomoću postavljenih klopki na 16 mjesta u gradu i metodom 'čovjek-aspirator 15 minuta'. 'Koncentraciju komaraca mjerimo svakodnevno, a ubode navečer kada je njihova brojnost najveća', objasnio je dr. sc. Enrih Merdić.

Na osnovi tih ispitivanja, dodaje, moguće je najaviti najezde komaraca po kojima je Osijek poznat s obzirom da njihovom razmnožavanju u Slavoniji pogoduju klima, vodni režim Dunava, Drave i Save, reljef, biljni pokrov i druge ekološke prilike.

Zbog sušnog perioda početkom godine i slabih nedavnih kiša u Osijeku trenutno nema komaraca. Najnoviji podaci izneseni na web stranici projekta odnose se na tri otkrivena tri aktivna legla, i to u kanalu uz Biljsku cestu gdje je pronađena mala brojnost ličinki I. stadija vrste Anopheles maculipennis, a u bajerima 'Vinogradska', 'Našički' i 'Panonija' mala brojnost ličinki I. do III. stadija vrste Anopheles maculipennis.

Najveća legla javljaju se uslijed viših riječnih vodostaja kada nastaju stajaće vode u kojima se legu ličinke. 'Trenutno je vodostaj nizak pa ih tu nema', naglasio je Merdić.

Mjerne postaje za komarace u Osijeku  (foto: UNIOS)

Mjerne postaje na kojima komarce broje članovi Merdićeva tima su Pampas, Portanova, Strossmayerova, Poljski put, Avenue Mall, Tvrđavica, Centar, Zrinjevac, Mercator, Remiza, Sjenjak, Uske njive, Jug 2, Vukovarska, Donji grad, Višnjevac.

Romano Kristić, pročelnik Grada Osijeka za socijalnu skrb i zdravstvo, rekao je da gradska uprava na osnovi ovih informacija donosi odluke o suzbijanju komaraca u gradu i izdaje naloge za zaprašivanje odnosno tretiranje legala ledenim granulama. Za taj program u gradskom proračunu ove godine rezervirano je 7,5 milijuna kuna.

Suzbijanje legla, prema tom programu, primarni je način suzbijanja, a zaprašivanje izvanredni, jer je štetan za ljude i okoliš, s obzirom da se koristi pesticid Reslin super, koji jednako uništava komarce i sve ostale kukce, uključujući vrlo korisne kukce. U zaleđenim granulama, s druge strane, nalazi se protein izoliran iz bakterije Bacillus thuringiensis, koji se razbacuje po leglima. Granule se otapaju pa se ličinke hrane nastalom otopinom, koja je za njih štetna jer dovodi do rasprsnuća probavnog sustava. Ova metoda djeluje isključivo na komarce, a Merdić ju zato najviše zagovara.

Zahvaljujući ovakvim istraživanjima i suzbijanju u Osijeku od 1995. godine na Odjelu za biologiju determinirana je 21 vrsta komarca. Dominantna vrsta je Aedes vexans, čije odrasle jedinke mogu letjeti do 30 kilometara od legla. Za Osijek su još važne tri vrste komaraca - Ochlerotatus sticticus, Culex pipiens i Anopheles maculipennis. Ove podatke biolozi su dobili na osnovi više od 200 tisuća obrađenih jedinki komaraca.



Izvor: Kruno Kartus / Tportal.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?