| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 20.05.2012 21:05:59

Pogleda na Zemlju iz svemira (foto: NASA)Zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, otkriva WWF-ov „Izvještaj o stanju planeta". Novo izdanje vodeće studije o stanju planeta koje se provodi svake dvije godine objavljeno je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse.


Izvještaj o stanju planeta objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija. „Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavdje, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu: šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija", poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice.

Izvještaj o stanju planeta koristi globalni Indeks živućeg planeta za mjerenje promjena u zdravlju ekosustava našeg planeta praćenjem 9.000 populacija više od 2.600 vrsta. Globalni živući indeks pada već 40 godina, a najjače su pogođena tropska područja, gdje je biokapacitet pao za čak 60%. Baš kako se globalni živući indeks smanjuje, tako se druga važna vrijednost, ljudski ekološki otisak, povećava. Ljudi od planeta zahtjevaju sve više, a mogućnosti koje nam planet pruža sve su manje.


„Živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju. Koristimo 50% više resursa nego što planet može proizvesti. Ukoliko ne promijenimo taj trend, do 2030. godine ni dva planeta nam neće biti dovoljna da zadovoljimo sve ljudske potrebe. Kako bismo vratili zdravlje planetu, moramo riješiti uzrok problema: porast broja stanovništva i prekomjernu potrošnju", istaknula je Irma Popović Dujmović iz hrvatskog ureda WWF-ova Mediteranskog programa na konferenciji za novinare održanoj u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih resursa negoli joj je dostupno. Ovakvim načinom života, trebali bismo skoro dva i pol planeta kako bismo zadovoljili svoje životne navike.".

Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.

U usporedbi s Hrvatskom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju niži ekološki otisak, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta.

Ministrica zaštite okoliša i prirode, dr.sc. Mirela Holy, istaknula je načine kako Hrvatska može smanjiti svoj ekološki otisak. Savjetovala je građanima Hrvatske da u svakodnevnom životu koriste javni gradski prijevoz i ekološki prihvatljiva prometala, da štede vodu i energiju u kućanstvu te da odgovorno postupaju s otpadom.

U izvještaju se također ističe utjecaj urbanizacije: do 2050. godine, dva od tri čovjeka će živjeti u gradu i bit će potrebno reorganizirati i optimizirati korištenje prirodnih resursa. WWF-ova analiza upućuje da rješenja leže u aktivnostima poput smanjenja količine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i korištenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunčeve svjetlosti.

U Izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja.

Prema globalnom Indeksu živućeg planeta, najveći pad biološke raznolikosti od 1970. godine do danas zabilježen je upravo u zemljama s nižim dohotkom. Smanjenje biokapaciteta zahtijevat će od pojedinih zemalja da uvoze još više prirodnih resursa iz drugih zemalja, na potencijalnu štetu zemlje koja se eksploatira.

Izvještaj o stanju planeta navodi niz rješenja potrebnih da bi se preokrenuli ovi negativni trendovi i smanjio ekološki otisak, kako bi on bio u skladu sa Zemljinim mogućnostima. Izvještaj predlaže 16 prioritetnih akcija, među kojima su i poboljšani obrasci potrošnje, dajući ekonomsku vrijednost prirodnim bogatstvima i stvaranjem pravnog i političkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.

Izvještaj o živućem planetu objavljen je samo pet tjedana prije UN-ove konferencije o održivom razvoju (Rio+20) u Rio de Janeiru. Dvadeset godina nakon prvog summita o Zemlji, Rio+20 ključna je prilika svjetskim liderima da potvrde i pokažu svoju predanost stvaranju održive budućnosti.

„Izazovi istaknuti u 'Izvještaju o stanju planeta' veoma su jasni", rekla je Irma Popović Dujmović. „Rio+20 može se i mora iskoristiti za postavljanje nove paradigme razvoja koji će voditi ka održivom razvoju. To je jedinstvena prilika vladama, koalicijama i gradovima da se ujedine i odigraju ključnu ulogu u održavanju planeta i za buduće generacije."

Više o stanju planeta pročitajte ovdje.

 

Izvor: WWF Hrvatska

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?