Prema studiji koju su objavili znanstvenici sa njemačkog Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju, ženke divljih čimpanzi (Pan troglodytes) češće kopuliraju s mužjacima koji su s njima voljni dijeliti meso tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Kako ženke biraju partnere za razmnožavanje i zašto mužjaci love i dijele sa ženkama meso, pitanja su koja već dugo postavljaju znanstvenici. Podaci iz studija o ljudskim lovno-sakupljačkim društvima upućuju na činjenicu da muškarci koji su uspješniji lovci imaju više žena i veći broj potomaka.

Studije na divljim čimpanzama, najbližim živućim rođacima ljudi, pokazuju da mužjaci lovci često dijele meso sa ženkama koje nisu sudjelovale u lovu. Jedno od predloženih objašnjenja ove pojave je i hipoteza "meso za seks" (engl. 'meat-for-sex hypothesis'). Ona zastupa mišljenje da mužjaci i ženke izmjenjuju meso zbog mogućnosti parenja. No dosad nije bilo mnogo dokaza u prilog tome.

U nedavnom istraživanju provedenom u afričkom Taï National Park, Côte d'Ivoire, znanstvenici Cristina M. Gomes i Christophe Boesch otkrivaju da ženke čimpanzi češće kopuliraju s mužjacima koji s njima dijele meso najmanje jednom, u usporedbi s mužjacima koji sa ženkama nikad ne dijele meso. To upućuje na činjenicu da dijeljenje mesa sa ženkama povećava reproduktivni uspjeh mužjaka. Iako su mužjaci češće dijelili meso sa ženkama koje su se tjerale, isključenjem svih slučajeva dijeljenja mesa sa ženkama koje su se tjerale iz analize, rezultati se nisu promijenili. To nam govori da kratkoročna dijeljenja mesa (primjerice, u fazi tjeranja ženki) ne mogu objasniti vezu između dijeljenja mesa i reproduktivnog uspjeha.

"Naša istraživanja snažno upućuju na činjenicu da divlje čimpanze razmjenjuju meso za seks, i to čine na dugoročnoj bazi. Mužjaci koji su dijelili meso sa ženkama udvostručili su svoj reproduktivni uspjeh, a ženke, koje su inače imale poteškoće u samostalnom osiguravanju mesa, na ovaj su način povećale unos kalorija, bez gubitka energije u lovu i bez potencijalnog rizika za ozljeđivanjem tijekom lova. Ranije studije ovu povezanost nisu pronašle možda zbog toga što su se fokusirale na kratkoročne razmjene mesa, ili su u proučavanim skupinama ženke kopulirale pod prisilom mužjaka pa su rijetko imale priliku birati partnere za razmnožavanje", izjavila je Gomes.

Boesch zaključuje: "Naša otkrića doprinose i brojnim dokazima o tome da čimpanze mogu misliti o prošlosti i budućnosti te da to utječe na njihovo ponašanje u sadašnjosti".

"Otkrića imaju utjecaj i na naša trenutna saznanja o odnosima između muškaraca i žena. Slične će studije proučiti mogu li direktne hranidbene dobrobiti koje žene primaju od muških lovaca u lovno-sakupljačkim društvima biti pokretači veze između reproduktivnog uspjeha i dobrih lovačkih vještina", zaključuje Gomes.

Studija je 08. travnja 2009. objavljena u časopisu PLoS ONE.

Izvor: Biology News Net                                                        

http://www.biologynews.net/

http://www.biologynews.net/archives/2 ... _in_wild_chimpanzees.html