| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 24.05.2012 10:05:00

Corvus monedula (foto: EOL)Kad razmišljamo o životinjskoj inteligenciji, rijetko nam u prvi mah napamet padnu ptice. Istraživanje iz 2009. godine, koje vam u sklopu prisjećanja na najzanimljive članke objavljene na Biologiji  predstavljamo, pokazalo je da smo možda podcijenili psihologiju ovih životinja. Autorica istraživanja Auguste von Bayern sa Sveučilišta Oxford, naime, smatra da ptice ipak zaslužuju više poštovanja za svoje mentalne sposobnosti.


 


Datum objave: 22.05.2009 16:05:00

 

čavkaPoznato je da ljudi ponekad mijenjaju svoje ponašanje kad ih netko promatra. Nova studija objavljena 02. travnja 2009. u časopisu Current Biology otkriva da čavke (Corvus monedula) mogu činiti isto.


Kad im se ponudila omiljena hrana, pripitomljenim je čavkama trebalo značajno više vremena da dohvate nagradu onda kada je osoba uperila pogled prema hrani, nego kad je gledala negdje drugdje. Oklijevanje se događalo samo kad im je osoba koja je sudjelovala u istraživanju bila nepoznata i, prema tome, potencijalno opasna. Također, ptice su uspjele interpretirati geste kojima im se željelo pomoći u potrazi za skrivenom hranom, poput promjene u načinu gledanja ili pokazivanja prema hrani pogledom. No u istom kontekstu nisu uspjele otkriti značenje statičnih gesti, poput određene orijentacije glave ili gledanja u jednom smjeru.

 "Čini se da čavke prepoznaju ulogu oka u vizualnoj percepciji, ili se u najmanju ruku može reći da su ekstremno osjetljive na način na koji su ljudske oči orijentirane", izjavila je Auguste von Bayern sa Sveučilišta Oxford.

Za razliku od većine ptica, oči čavke imaju tamnu zjenicu okruženu srebrnkasto-bijelom šarenicom. Istraživači vjeruju da su čavke osjetljive na ljudske oči jer, kao i ljudima, i njima su oči važno sredstvo u komunikaciji. Pripitomljene ptice korištene u studiji možda su još bolje u odgovoru na ljudski pogled i na geste ljudi koji su ih odgajali od divljih čavki.

"Rezultati istraživanja su posebno važni jer većina dosad proučenih vrsta, uključujući čimpanze, naše najbliže rođake, i pse, naše "najbolje prijatelje", nije posebno osjetljiva na orijentaciju oka i komunikaciju pogledom", izjavila je von Bayern. "Umjesto toga, psi i čimpanze se u određivanju smjera gledanja drugih oslanjaju na druge signale, poput orijentacije glave i tijela, a ne zamjećuju oči kao vizualne organe. Rezultati upućuju i na to da ptice možda zaslužuju više poštovanja za svoje mentalne sposobnosti."

"Možda smo podcijenili psihologiju ptica. Čavke formiraju veze za čitav život i moraju blisko surađivati s partnerom, za što je potreban učinkovit način komunikacije i osjetljivost za partnerov pogled na svijet", dodaje.

 

Izvor: Biology News Net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju

Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.
Napisao Tema
Kraksi
Objavljeno: 02.06.2009 22:06  Obnovljeno: 02.06.2009 22:06
Mijenja svijet
Pridružen: 28.05.2009
Iz:
Poruke: 95
 Odgovor: Ptice koje su pročitale ljudski pogled
aahaahhahahaha


Kristina
Objavljeno: 28.05.2009 15:05  Obnovljeno: 28.05.2009 15:05
Aktivno sudjeluje
Pridružen: 28.05.2009
Iz: Zagreb
Poruke: 35
 Odgovor: Ptice koje su pročitale ljudski pogled
"Rezultati upućuju i na to da ptice možda zaslužuju više poštovanja za svoje mentalne sposobnosti."

Ptice, imate moje poštovanje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?