Globalno zatopljenje na polovima problem je koji posebno zabrinjava istraživače. Osnovno je pitanje hoće li se uopće i kako organizmi ovih hladnijih krajeva prilagoditi na znatno povećanje temperature koje se predviđa do kraja 21. stoljeća? Male njorke (Alle alle) pozitivan su pokazatelj mogućnosti prevladavanja barem jednog dijela ovog globalnog problema.
Riječ je o jednima od najčešćih (40-80 milijuna) i najmanjih (150 g) morskih ptica sjevernog Atlantika. U potrazi za hranom ove ptice preferiraju hladne vode južno od Arktičkog oceana, na području Grenlanda i Spitsbergena (najveći norveški otok), koje su bogate zooplanktonom i to posebice vrstom tzv. kopepodnih rakova, Calanus hyperboreus. Približno 65.000 pripadnika ove vrste dnevno postane hrana za male njorke. U nešto umjerenijim vodama živi druga vrsta kopepodnih rakova, Calanus finmarchicus, koja je manja i nije toliko energetski hranjiva kao C. hyperboreus.
Upravo zbog njihove specijalizirane prehrane, male njorke su postale pouzdan pokazatelj utjecaja klimatskih promjena i globalnog zatopljenja na ovom području. 
Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom francuskog Centra za ekologiju (CNRS) tri je godine tijekom ljetnih mjeseci proučavao tri kolonije njorki na objema stranama Grenlandskog mora, koje se razlikuju po temperaturi površinske vode. U Spitsbergenu je izmjerena najviša površinska temperatura vode, koja je za 5ºC viša od najniže izmjerene temperature mora.
Usprkos drukčijim očekivanjima, ptice su uspjele nadoknaditi zagrijavanje površinskih voda Grenlandskog mora promjenom svoje prehrane i produljenjem trajanja putovanja u cilju potražnje hrane. Prehranu su prilagodile lokalnoj dostupnosti kopepodnih rakušaca, s tim da su u toplijim vodama ptice udvostručile svoje putovanje radi potrage za izvorom hrane, za razliku od hladnijih dijelova mora. Nije uočena nikakva statistički značajna razlika u razvoju populacija izloženih različitim abiotičkim i biotičkim čimbenicima.
Predviđa se da će krajem 21. stoljeća temperatura hladnijih dijelova Grenlandskog mora za 2ºC nadmašiti vrijednosti izmjerene u Spitsbergenu. Takve temperaturne razlike dovesti će do velikih promjena u izobilju i prosječnoj veličini zooplanktona, smanjujući tako kvalitetu prehrambenih resursa za male njorke. Pitanje je hoće li takve ekstremnije promjene, s obzirom na provedeno istraživanje, ipak na kraju ostaviti posljedice na rast i razvoj malih njorki?
Izvori:
http://www.sciencedaily.com/releases/2012/05/120515093949.htm
D. Grémillet, J. Welcker, N.J. Karnovsky, W. Walkusz, M.E. Hall, J. Fort, Z.W. Brown, J.R. Speakman & A.M.A. Harding. Little auks buffer the impact of current Arctic climate change. Marine Ecology Progress Series, 21 May 2012
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
