| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Akcije

Datum objave: 28.05.2012 00:05:07

Male njorke (foto: Wikipedia)Globalno zatopljenje na polovima problem je koji posebno zabrinjava istraživače. Osnovno je pitanje hoće li se uopće i kako organizmi ovih hladnijih krajeva prilagoditi na znatno povećanje temperature koje se predviđa do kraja 21. stoljeća? Male njorke (Alle alle) pozitivan su pokazatelj mogućnosti prevladavanja barem jednog dijela ovog globalnog problema.


Riječ je o jednima od najčešćih (40-80 milijuna) i najmanjih (150 g) morskih ptica sjevernog Atlantika. U potrazi za hranom ove ptice preferiraju hladne vode južno od Arktičkog oceana, na području Grenlanda i Spitsbergena (najveći norveški otok), koje su bogate zooplanktonom i to posebice vrstom tzv. kopepodnih rakova, Calanus hyperboreus. Približno 65.000 pripadnika ove vrste dnevno postane hrana za male njorke. U nešto umjerenijim vodama živi druga vrsta kopepodnih rakova, Calanus finmarchicus, koja je manja i nije toliko energetski hranjiva kao C. hyperboreus.

Upravo zbog njihove specijalizirane prehrane, male njorke su postale pouzdan pokazatelj utjecaja klimatskih promjena i globalnog zatopljenja na ovom području. Calanus hyperboreus (foto: EOL)Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom francuskog Centra za ekologiju (CNRS) tri je godine tijekom ljetnih mjeseci proučavao tri kolonije njorki na objema stranama Grenlandskog mora, koje se razlikuju po temperaturi površinske vode. U Spitsbergenu je izmjerena najviša površinska temperatura vode, koja je za 5ºC viša od najniže izmjerene temperature mora.

Usprkos drukčijim očekivanjima, ptice su uspjele nadoknaditi zagrijavanje površinskih voda Grenlandskog mora promjenom svoje prehrane i produljenjem trajanja putovanja u cilju potražnje hrane. Prehranu su prilagodile lokalnoj dostupnosti kopepodnih rakušaca, s tim da su u toplijim vodama ptice udvostručile svoje putovanje radi potrage za izvorom hrane, za razliku od hladnijih dijelova mora. Nije uočena nikakva statistički značajna razlika u razvoju populacija izloženih različitim abiotičkim i biotičkim čimbenicima.

Predviđa se da će krajem 21. stoljeća temperatura hladnijih dijelova Grenlandskog mora za 2ºC nadmašiti vrijednosti izmjerene u Spitsbergenu. Takve temperaturne razlike dovesti će do velikih promjena u izobilju i prosječnoj veličini zooplanktona, smanjujući tako kvalitetu prehrambenih resursa za male njorke. Pitanje je hoće li takve ekstremnije promjene, s obzirom na provedeno istraživanje, ipak na kraju ostaviti posljedice na rast i razvoj malih njorki?

 

Izvori:

http://www.sciencedaily.com/releases/2012/05/120515093949.htm

D. Grémillet, J. Welcker, N.J. Karnovsky, W. Walkusz, M.E. Hall, J. Fort, Z.W. Brown, J.R. Speakman & A.M.A. Harding. Little auks buffer the impact of current Arctic climate change. Marine Ecology Progress Series, 21 May 2012

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?