Prema istraživanju objavljenom 2009. godine, kojim nastavljamo prisjećanje na najzanimljivije članke objavljene na Biologiji, psi znaju brojati, razumiju više od 150 riječi i mogu namjerno prevariti druge pse i ljude kako bi došli do poslastice. Prema psihologu i istraživaču pasa Stanleyu Corenu, pseća je inteligencija ravna onoj ljudskih dvogodišnjaka!
Coren, autor nekolicine knjiga o psima i ponašanju pasa, proučavao je brojne studije o psihologiji pasa te zaključio da su psi sposobni rješavati kompleksne probleme te da više sliče ljudima i drugim primatima no što se ranije smatralo.
Coren tvrdi da su, prema rezultatima bihevioralnih mjerenja, mentalne sposobnosti pasa blizu onima ljudskog djeteta u dobi od 2 do 2.5 godine. "Tri su tipa pseće inteligencije koje variraju ovisno o sorti: instinktivna (određena razlogom zbog kojeg je pas uzgojen), adaptivna (koliko dobro pas uči iz svoje okoline kako bi riješio probleme) te radna inteligencija i poslušnost (ekvivalent 'učenju u školi')", pojašnjava Coren.
208 sudaca iz SAD-a i Kanade koji ocjenjuju poslušnost pasa izjavilo je da postoje razlike u radnoj inteligenciji i poslušnosti pasjih sorti. "Graničarski koli zauzimaju prvo mjesto. Druge su pudlice, a slijede njemački ovčari. Četvrti su zlatni retriveri, a peti dobermani. Šesti su škotski ovčari, a posljednji labradorski retriveri", dodaje.
Prema Corenu, prosječan pas može naučiti 165 riječi, uključujući i prateće signale. Psi koji po inteligenciji spadaju u kategoriju najboljih 20% (tzv. "super psi") mogu naučiti 250 riječi. "Gornja granica pseće sposobnosti učenja jezika djelomično se zasniva na studiji graničarskog kolija nazvanog Rico koji je pokazao znanje 200 riječi i demonstrirao vođeno 'fast-track' učenje, za koje se smatralo da je moguće samo u ljudi i majmuna sa sposobnošću učenja jezika", priznaje Coren.
"Psi mogu brojiti do 4 ili 5. Također razumiju osnovna načela aritmetike pa će zamijetiti pogreške u jednostavnim računima, poput 1+1=1 ili 1+1=3."
Četiri su studije koje je Coren proučavao ispitivale način na koji psi rješavaju prostorne probleme oponašajući čovjeka ili ponašanje drugog psa. Promatranjem psi mogu naučiti gdje se nalazi vrijedan predmet (npr. poslastica), bolje rute u okolišu (npr. najbrži put do omiljene stolice), kako rukovati strojevima (poput brave i drugih jednostavnijih mehanizama) te značenje riječi i njihove simbolike (ponekad samo slušajući govor ljudi i promatrajući njihove radnje).
"Tijekom igre, psi su sposobni namjerno pokušati prevariti druge pse i ljude kako bi došli do nagrade. I u tome su gotovo jednako uspješni kao što su ljudi uspješni u zavaravanju pasa."
Izvor: Biology News Net
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
