| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Page
(1) 2 3 4 ... 11 »

Datum objave: 26.06.2012 12:06:00

Jezero Bunyonyi (foto: Wikipedia)Sveukupno šume pokrivaju svega 30% površine planeta, a ipak su dom 80% svjetske kopnene bioraznolikosti. Osim toga, šume održavaju živote 1,6 milijardi ljudi koji direktno ovise o zdravim šumama kao izvoru prihoda. Drveće, biljke šumskog tla, životinje i mikroorganizmi tvore kompleksnu mrežu života. Interakcije između vrsta i ostatka ekosustava djeluju kao prirodna tvornica za neke od naših osnovnih potreba, kao što su čisti zrak, zdravo tlo, lijekovi, oprašivanje usjeva i pitka voda.


Danas je ovo dosta razvikana tema, ali ulogu šuma u stabilizaciji klime potrebno  je ozbiljnije shvatiti. Emisija stakleničkih plinova rezultirana sječom šuma iznosi čak 15% od sveukupne emisije stakleničkih plinova. Šume također skladište ogromne količine ugljika i danas ih se smatra mega skladištima tog elementa. Deset najugroženijih svjetskih šuma skladište nevjerojatnih 25 gigatona ugljika čime sudjeluju u pročišćavanju zraka i pomažu svijetu izaći na kraj s već neizbježnim klimatskim promjenama.

Osim što su izuzetno važne u smislu bioraznolikosti i klimatske stabilnosti, šume su sve više važne kao opskrbljivači pitke vode na globalnoj razini. Preko 3/4 dostupne pitke vode dolazi iz šumskog slivnog područja, a 2/3 velikih gradova zemalja u razvoju ovisi o okolnim šumama kao dobavljačima pitke vode.

„Šume se uništavaju alarmantnom brzinom da bi se napravilo mjesta pašnjacima, poljoprivrednim površinama, iskorištavanju minerala i širenju urbanih područja, ali u tom procesu uništavamo vlastite resurse za preživljavanje", rekao je Oliver Langard, glavni tajnik organizacije Conservation International. „Šume se trebaju vidjeti kao nešto više od samo nakupine drveća. One nam daju vitalnu dobrobit! Danas uvelike igraju važnu ekonomsku ulogu u razvoju mnogih država kao izvor drveta, hrane, skloništa i rekreacije, no imaju još veći potencijal koji se treba prepoznati u okviru opskrbe vodom, sprečavanja erozije i skladištenja ugljika."

2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom šuma kako bi se potaknulo svjetsku javnost na nužnost očuvanja šuma i osiguralo da njihova važnost za bioraznolikost, klimatsku stabilnost i ekonomski razvoj ne bude zanemarena. Kako bi obilježila ovu prigodu, organizacija Conservation International istaknula je 10 najugroženijih šumskih regija. To su šume koje su zadržale 90 i više posto svojeg prvotnog sastava dok im se istovremeno površina drastično smanjuje. Kako svaka šumska regija ujedno sadrži i preko 1500 endemskih biljnih vrsta, gubitkom ovih šuma za očekivati je i posljedično izumiranje mnogih vrsta. One također potencijalno podupiru živote od oko milijardu ljudi koji žive oko njih i direktno ili indirektno ovise o prirodnim resursima koje pružaju ovi šumski ekosustavi.

Tih deset najugroženijih svjetskih šuma su: Indo - Burma, Nova Kaledonija, Sundaland, Filipini, Atlantske šume, Planine jugozapadne Kine, Kalifornijska floristička provincija, Obalne šume istočne Afrike, Šume Madagaskara i otoka Indijskog oceana te Istočno afromontane šume.

 


Regija

Preostala površina

Dominantni vegetacijski tip

1

Indo - Burma (Azija - Pacifik)

5%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

2

Nova Kaledonija (Azija - Pacifik)

5%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

3

Sundaland (Azija - Pacifik)

7%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

4

Filipini (Azija - Pacifik)

7%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

5

Atlantske šume (Južna Amerika)

8%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

6

Planine jugozapadne Kine (Azija - Pacifik)

8%

Četinjače umjerenog pojasa

7

Kalifornijska floristička provincija (Sjeverna Amerika)

10%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

8

Obalne šume istočne Afrike (Afrika)

10%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

9

Šume Madagaskara i otočja Indijskog oceana (Afrika)

10%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće

10

Istočno afromontane šume (Afrika)

11%

Tropsko i subtropsko širokolisno drveće, planinski travnjaci i šikare

 

U nastavku vam predstavljamo prikaz i opis danas najugroženijih šuma koje su kroz povijest pokleknule pod čovjekovim djelovanjem, a njihova nekada velebna površina danas je svega okrajak. Ove šume drže se za posljednju slamčicu svoga opstanka i vjerujem da bismo svi mi osjetili utjecaj koji bi odjeknuo njihovim nestankom, bez obzira koliko daleko bili od mjesta na kojima se šume nalaze.

Pregledajte TOP 10 najugroženijih šuma!

Page
(1) 2 3 4 ... 11 »
Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?