| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 02.07.2012 12:07:00

Sredozemna medvjedica (foto: Plavi svijet)Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) zasigurno je najugroženiji Europski morski sisavac. Broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom obitavaju u dvije veće populacije - jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka, Turska, Cipar) i drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu Madeire). Iako je u povijesti bila poznata kao redoviti stanovnik Jadrana, te je čak kao vrsta znanstveno opisana po primjerku ulovljenom na Cresu 1779. godine, od sredine 1960-tih godina njihov broj značajno je smanjen te se od tada ne bilježi razmnožavanje već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja, najvjerojatnije iz Grčke.


Na žalost, ova opažanja za sada su samo podsjetnik na činjenicu da su razne ljudske aktivnosti - lov i ubijanje, prelov ribe, gradnja i urbanizacija u priobalju, uznemiravanje i zagađenje - toliko promijenili okoliš da u njemu danas za sredozemnu medvjedicu gotovo više nema mjesta. Upravo zbog toga sredozemna medvjedica kao svoja obitavališta izabire izolirane i nepristupačne morske spilje i plaže.

Unatoč sporadičnim dojavama o pojedinačnim opažanjima ove vrste zabilježenim u posljednjih nekoliko desetljeća, pojavljivanje sredozemne medvjedice u Jadranu potvrđeno je tek u novije vrijeme. Prvo fotografski dokumentirano opažanje napravljeno je 12. lipnja 2005. godine kada su je istraživači Instituta Plavi svijet identificirali na fotografijama snimljenim u blizini otoka Silbe.Sredozemna medvjedica (foto: Plavi svijet)

Od tada Plavi svijet redovito prati opažanja ove vrste na području sjevernog Jadrana. S obzirom da sredozemna medvjedica ima veće područje u kojem obitava, u njemu ima i veći broj mjesta na kojima se odmara, ovisno o raspoloživosti plijena ili zbog mogućeg uznemiravanja. Tako u području sjevernog Jadrana bilježimo povremena opažanja od Premanture i rta Kamenjak u Istri do Lošinja. Najveći broj dokumentiranih opažanja s obzirom na pristupačnost obale zabilježen je upravo u području Istre.

Veoma dobro dokumentirano opažanje napravili su istraživači Instituta Plavi svijet 24.06.2011. godine tijekom istraživanja dobrih dupina u sjevernom Jadranu. Tom prilikom uz zapadnu obalu Cresa podvodnom kamerom zabilježili su kretanje životinje pod morem (video dolje) , a kasnijim pregledom terena ustvrdili su kako je životinja koristila podmorsku spilju za odmor. Analizom raspoloživih fotografija potvrdili su kako se radi o jedinki koja je 2009. zabilježena na području rta Kamenjak.

Pojavljivanje sredozemne medvjedice i ove godine (od 28. do  30. lipnja 2012.) ponovo su snimili i zabilježili u cresko - lošinjskom akvatoriju (sredozemna medvjedica prikazana na fotografijama). Prema dojavi i fotografijama turista koji borave na Lošinju, dana 29. lipnja 2012., istraživači Instituta Plavi svijet su u prijepodnevnim satima izašli na teren te pregledom dojavljene lokacije naišli na sredozemnu medvjedicu koja se odmarala na žalu male morske spilje na zapadnoj obali Cresa. Životinja duga oko 2,5 m gotovo nepomično ležala je na žalu. Kasnijim pregledom spilje i žala prikupili su manju količinu biološkog materijala temeljem kojeg će pokušati izvršiti analizu DNK, što bi u budućnosti moglo pomoći pri utvrđivanju porijekla ove životinje.

Također, analizom foto i video materijala pokušat će se utvrditi radi li se o istoj jedinki opaženoj prošle godine na ovom području.

S obzirom da je sredozemna medvjedica kritično ugrožena vrsta, istraživači Instituta Plavi svijet mole sve eventualne opažatelje da je prilikom susreta ne uznemiravaju i ne zadržavaju se u njenoj blizini i blizini objekata u kojima boravi. Također, podsjećaju vas da im svoja opažanja svakako prijavite.

Ovom prilikom Institut Plavi svijet srdačno se zahvaljuje svima koji su do sada s njima podijelili svoje susrete s ovom i drugim ugroženim vrstama (kitovi, morske kornjače, dupini, morski psi...) te na fotografijama i video materijalu koje su zaprimili. Također, zahvaljuju svima koji su svojim donacijama usvojili „njihove" dobre dupine i time omogućili nastavak rada na istraživanju i monitoringu velikih morskih kralješnjaka u Jadranskom moru.

______________________

Sve informacije o radu Instituta te o opažanjima sredozemne medvjedice, fotografije i video snimke možete pronaći web stranicama www.plavi-svijet.org i www.facebook.com/blueworldinstitute.

Sve informacije o opažanjima životinja te foto ili video materijale možete dostaviti na:

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora

Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj

Tel 051 604666, Fax 051 604668

info@plavi-svijet.org

 

Autori: Nikolina Rako i Draško Holcer

Foto i video: Plavi svijet

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Napisao Tema
Dunja
Objavljeno: 03.07.2012 09:07  Obnovljeno: 03.07.2012 09:07
Aktivno sudjeluje
Pridružen: 17.11.2009
Iz: Zagreb
Poruke: 55
 Odgovor: Sredozemna medvjedica ponovno snimljena uz obalu otok...
Nadam se da će se zadržat kod nas!! ;)

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice