| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.07.2012 11:07:00

oogeneza (foto: Prt Scr You Tube)Znanstvenici su na tragu revolucionarnog otkrića koje bi moglo dokazati da žene kroz cijeli svoj život proizvode nove jajne stanice, slično kao što muškarci cijeli život proizvode spermije. To bi moglo pomoći mnogim ženama koje imaju poteškoća s umjetnom oplodnjom  te bi općenito moglo omogućiti duže razdoblje plodnosti. No, isto tako, mogla bi se razbiti jako stara dogma da se žena rađa s ograničenom zalihom jajnih stanica! Je li vrijeme za ponovno pisanje udžbenika?


Znanstvenici iz Šangaja prvi su objavili rezultate eksperimenata na ženkama miševa koji su upućivali na postojanost matičnih stanica u jajnicima koje su imale sposobnost stvaranja novih jajnih stanica. Ovo je, dakako, bilo prihvaćeno s velikom sumnjom. No, skupina znanstvenika pod vodstvom Jonathana Tillya iz Opće bolnice Massachusetts u Bostonu potvrdila je ove rezultate, te su daljnjim istraživanjima  dokazali postojanost ovih matičnih stanica i kod ljudi.

Tijekom istraživanja koristili su smrznute jajnike osoba koje su se podvrgnule promjeni spola. Metoda prepoznavanja i odvajanja stanica temeljila se na tehnici fluorescencijski označenih antitijela vezanih za određeni protein koji se nalazio na površini matičnih jajnih stanica. Potom je uslijedio temeljit pregled svake stanice  i odvajanje oštećenih, neoznačenih te stanica kasnijeg stadija razvoja koje nose taj protein na vanjskoj strani membrane.

Znanstvenici su nazvali te stanice oogonijalne matične stanice (slobodan prijevod, od eng. oogonial stem cells). Daljnji eksperimenti i testiranja s matičnim stanicama uključivali su označavanje fluorescencijskim antitijelima i njihovo uvođenje ispod kože miševa. Nakon dva tjedna, oogonijalne matične stanice formirale su stanice koje su izgledale poput oocita (stadija u razvoju jajne stanice) i koje su izražavale genetičke oznake staničnog tipa oocita.

Novija istraživanja govore da matične stanice postoje i kod žena u četrdesetim godinama. U budućnosti bi žene mogle zamrznuti svoje mlade matične jajne stanice za ponovnu implantaciju i produkciju novih jajnih stanica u kasnijoj dobi. Alternativno, mogu se pronaći hormoni  ili lijekovi koji bi ponovno reaktivirali te stanice. Produciranjem jajnih stanica u in vitro uvjetima putem matičnih stanica omogućio bi se beskonačan broj jajnih stanica. Daljnja istraživanja se temelje na pronalasku hormona ili lijekova koji bi mogli potaknuti stanice da dalje proizvode jajne stanice i uspore biološki sat žena.

 

Izvori:


http://www.nature.com/news/2004/040308/full/news040308-6.html

http://www.nature.com/news/egg-making ... -in-adult-ovaries-1.10121

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?