| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.07.2012 23:07:00

Koraljni greben (foto: Morana Mihaljević)Upravo sam se vratila s  12. Međunarodnog simpozija o koraljnim grebenima koji se održavao od 9. do 13. srpnja u Cairnsu na sjeveroistočnoj obali Australije. Na simpoziju je sudjelovalo više od 2000 znanstvenika, od toga više od 600 doktoranata,  iz 80 zemalja sa svih kontinenata. Prezentacije su bile podijeljene na 72 istraživačke teme, od procesa kalcifikacije koralja preko zaštite i menadžmenta  do paleontologije. Svi znanstvenici bili su složni da su koraljni grebeni i njihova iznimna bioraznolikost veoma ugroženi. Neupitan je i negativan utjecaj čovjeka na morske ekosustave, no glavna debata vodila se oko budućnosti koraljnih grebena, odnosno  imaju li koraljni  grebeni uopće budućnost?!


Postoje tri scenarija za budućnost koraljnih grebena: (1) koraljni grebeni prilagodit će se novim uvjetima, npr. povišenoj temperaturi, pH i unosu nutrijenata s kopna,  (2) koraljni grebeni postepeno će migrirati u područja s povoljnijim uvjetima (mogu migrirati iz tropskih mora, u kojima danas obitavaju, u mora bliže polovima, gdje je temperatura mora niža), (3) mogu izumrijeti.

Valja imati na umu da su koraljni grebeni jedan od najbogatijih ekosustava na planetu te se procjenjuje da udomljuju između 1 i 9 milijuna vrsta! Svaka od tih vrsta drugačije će reagirati na promjene u okolišu. Njihova reakcija neće ovisiti samo o osobinama specifičnim za tu vrstu, nego i o trajanju, jačini i brzini poremećaja (promjene) u okolišu. Više o ovoj temi možete naći ovdje, posebno pogledate li prezentacije Petera Kareive (optimist) i Ovea Hoegh-Guldberga (pesimist).

Koraljni greben (foto: Morana Mihaljević) Koraljni greben (foto: Morana Mihaljević)

Koraljni grebeni (foto: Morana Mihaljević)

Na ovom simpoziju posebno je bila naglašena važnost komunikacije znanosti izvan same znanstvene zajednice. Svi mi znanstvenici živimo u svome malom izoliranom svijetu i krećemo se među ljudima koji imaju sličan vrijednosni sustav. Nama je ponekad teško pojmiti da ljudi izvan znanstvene zajednice ne razumiju neke činjenice s kojima mi dišemo i živimo svaki dan. Stoga je  pred nama znanstvenicima izazov da na razumljiv i jednostavan način objasnimo iznimnu i divnu kompleksnost koraljnih grebena i drugih ekosustava. Važno je istaknuti i hitnost promjene našeg, ljudskog, ponašanja i odnosa  prema prirodi. To je jedini način na koji možemo sačuvati prekrasnu prirodu oko nas.

I za kraj, što reći? Ovih par dana bilo je impresivno. Vidjela sam zanimljive prezentacije, upoznala divne i  talentirane znanstvenike, naučila mnogo novoga o koraljnim grebenima, smijala se, plakala i sada, iako iscrpljena, veselim se 13. Međunarodnom simpoziju o koraljnim grebenima koji će se održavati za 4 godine na Havajima.  Aloha :)

 

Na Biologiji smo često pisali o koraljima. Pogledajte neke od članaka:

 

Acidifikacija oceana – sve veća prijetnja morskim organizmima

Neki se koralji ipak mogu prilagoditi povećanju temperature mora!

Tko je zli blizanac globalnog zatopljenja?

Koralji izgrađuju vrtove i 6000 metara ispod mora!

Crno tržište u lovu na crvene koralje

Za koralje još uvijek nije kasno

Na Velikom koraljnom grebenu otkrivene četiri nove vrste

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?