Upravo sam se vratila s 12. Međunarodnog simpozija o koraljnim grebenima koji se održavao od 9. do 13. srpnja u Cairnsu na sjeveroistočnoj obali Australije. Na simpoziju je sudjelovalo više od 2000 znanstvenika, od toga više od 600 doktoranata, iz 80 zemalja sa svih kontinenata. Prezentacije su bile podijeljene na 72 istraživačke teme, od procesa kalcifikacije koralja preko zaštite i menadžmenta do paleontologije. Svi znanstvenici bili su složni da su koraljni grebeni i njihova iznimna bioraznolikost veoma ugroženi. Neupitan je i negativan utjecaj čovjeka na morske ekosustave, no glavna debata vodila se oko budućnosti koraljnih grebena, odnosno imaju li koraljni grebeni uopće budućnost?!
Postoje tri scenarija za budućnost koraljnih grebena: (1) koraljni grebeni prilagodit će se novim uvjetima, npr. povišenoj temperaturi, pH i unosu nutrijenata s kopna, (2) koraljni grebeni postepeno će migrirati u područja s povoljnijim uvjetima (mogu migrirati iz tropskih mora, u kojima danas obitavaju, u mora bliže polovima, gdje je temperatura mora niža), (3) mogu izumrijeti.
Valja imati na umu da su koraljni grebeni jedan od najbogatijih ekosustava na planetu te se procjenjuje da udomljuju između 1 i 9 milijuna vrsta! Svaka od tih vrsta drugačije će reagirati na promjene u okolišu. Njihova reakcija neće ovisiti samo o osobinama specifičnim za tu vrstu, nego i o trajanju, jačini i brzini poremećaja (promjene) u okolišu. Više o ovoj temi možete naći ovdje, posebno pogledate li prezentacije Petera Kareive (optimist) i Ovea Hoegh-Guldberga (pesimist).
Koraljni grebeni (foto: Morana Mihaljević)
Na ovom simpoziju posebno je bila naglašena važnost komunikacije znanosti izvan same znanstvene zajednice. Svi mi znanstvenici živimo u svome malom izoliranom svijetu i krećemo se među ljudima koji imaju sličan vrijednosni sustav. Nama je ponekad teško pojmiti da ljudi izvan znanstvene zajednice ne razumiju neke činjenice s kojima mi dišemo i živimo svaki dan. Stoga je pred nama znanstvenicima izazov da na razumljiv i jednostavan način objasnimo iznimnu i divnu kompleksnost koraljnih grebena i drugih ekosustava. Važno je istaknuti i hitnost promjene našeg, ljudskog, ponašanja i odnosa prema prirodi. To je jedini način na koji možemo sačuvati prekrasnu prirodu oko nas.
I za kraj, što reći? Ovih par dana bilo je impresivno. Vidjela sam zanimljive prezentacije, upoznala divne i talentirane znanstvenike, naučila mnogo novoga o koraljnim grebenima, smijala se, plakala i sada, iako iscrpljena, veselim se 13. Međunarodnom simpoziju o koraljnim grebenima koji će se održavati za 4 godine na Havajima. Aloha :)
Na Biologiji smo često pisali o koraljima. Pogledajte neke od članaka:
Acidifikacija oceana – sve veća prijetnja morskim organizmima
Neki se koralji ipak mogu prilagoditi povećanju temperature mora!
Tko je zli blizanac globalnog zatopljenja?
Koralji izgrađuju vrtove i 6000 metara ispod mora!
Crno tržište u lovu na crvene koralje
| 
