Znanstvenici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Veleučilištem u Karlovcu te djelatnicima Hrvatskih šuma Uprava šuma Delnice uhvatili su i satelitskom radio-telemetrijskom ogrlicom obilježili euroazijskog risa. Mužjak, stariji od 2 godine, mase 21 kilogram, uhvaćen je u kaveznu zamku na području Bjelolasice u Gorskom kotaru 30. srpnja 2012. godine.
Ris, nazvan Tomo, obilježen je GPS GSM radio-telemetrijskom ogrlicom pomoću koje će znanstvenici pratiti aktivnost i kretanje ove životinje. Tomo je jedini ris čije kretanje hrvatski znanstvenici trenutno prate pomoću ogrlice. Ovakva istraživanja iznimno su zahtjevna, te od 2008. godine do danas zbog nedostatka financija nije obilježen niti jedan ris. Telemetrijska istraživanja kretanja i aktivnosti risova u Hrvatskoj počela su 2001. godine kada je u Gorskom kotaru obilježena risovica Bela, a do sada je praćeno ukupno sedam životinja, odnosno Tomo je osmi ris koji je u Hrvatskoj obilježen ogrlicom.
Risovi se u Hrvatskoj prate te istražuju i upotrebom automatskih foto-aparata, financiranih od Državnog zavoda za zaštitu prirode i međunarodnih fondova (Euronatur, Bernd Thies Foundation) pomoću kojih se prikupljaju vrijedni podaci o rasprostranjenosti, reprodukciji i preživljavanju mladunčadi. Temeljem obojenosti krzna na fotografijama se mogu razlikovati pojedine životinje, pa je tako i ris Tomo već godinu dana poznat istraživačima jer ga redovito bilježe foto-zamke postavljene na području Bjelolasice.
Iznimno je važno naglasiti da je populacija euroazijskog risa u Hrvatskoj ugrožena te je zbog niske brojnosti na rubu opstanka. Risovi u Hrvatskoj dio su Dinarske populacije, koja je nastala 1973. godine naseljavanjem šest risova iz Slovačke u Sloveniju, odakle se populacija proširila u Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Naime, krajem 19. stoljeća ris je zbog pretjeranog lova nestao iz gotovo cijele Europe, te su tijekom 1970-ih organizirana naseljavanja životinja iz Karpata gdje je vrsta opstala. Danas je uz autohtonu Balkansku populaciju, koja obitava u Makedoniji i Albaniji, Dinarska najugroženija populacija risa u Europi. To su potvrdila i genetska istraživanja, kojima je dokazano da se zbog malog broja životinja koje su osnovale Dinarsku populaciju te izoliranosti od drugih populacija risovi u Dinaridima generacijama pare u uskom srodstvu. Kao i kod ljudi, parenje u srodstvu uzrokuje pad genske raznolikosti odnosno različite deformacije koje otežavaju razmnožavanje i preživljavanje.
Za budućnost risa u Hrvatskoj iznimno su važni podaci koje znanstvenici prikupljaju ovakvim istraživanjima, budući se na temelju znanstvenih podataka donose odluke o upravljanju populacijom. Trenutni podaci pokazuju da je naseljavanje novih jedinki jedino rješenje za opstanak vrste u Dinaridima. No budućnost risa prvenstveno ovisi o potpori javnosti, budući je krivolov, uz gubitak genske raznolikosti, najvažniji uzrok pada brojnosti populacije.
Autorica teksta: dr. sc. Magda Sindičić
Autor fotografija: dr. sc. Josip Kusak
| 
Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.
