| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Petrak

Datum objave: 11.08.2012 22:08:00

Neuron (foto: FreeDigitalPhotos)Prilično sam oprezna osoba. Ne vozim brzo i kad pomislim na recimo bungee jumping,  prva asocijacija mi je trzajna ozljeda vratne kralježnice. U srcu sam stara oprezna bakica, a čini se da zbog toga imam veću šansu za Parkinsonovu bolest u budućnosti. Zašto je tako, pročitajte u nastavku!


Znanstvenici sa Sveučilišta u Južnoj Floridi u svojim su istraživanjima pronašli vezu između opreznog ponašanja i povećanog  rizika za Parkinsonovu bolest. Istraživanje se provodilo na malom broju ljudi i znanstvenici ističu da bi trebalo provesti dodatna istraživanja, ali rezultati su definitivno zanimljivi. Barem za oprezne poput mene.

Istraživanje je provedeno na 89 ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti i 99 ljudi koji nisu imali tu bolest. S njima su provedeni intervjui u kojima se tražilo da se prisjete kako su se ponašali u svojim 20-im i 30-im godinama, te kakvi su danas. Jesu li skloni potencijalno rizičnom ponašanju ili su oprezni. Pitalo ih se jesu li vozili brzo, voljeli vlakove smrti, skakali padobranom, jesu li kockali ili vozili motocikl. Osim toga, ispitanici su bili pitani jesu li se držali rutine, na primjer, jesu li lijegali svaku  večer u isto vrijeme i budili se u isto vrijeme, te jesu li imali isplanirane dane.  Istraživanje je pokazalo da ljudi oboljeli od Parkinsonove bolesti izbjegavaju potencijalno rizične aktivnosti i situacije, te da su skloniji držati se rutinskog rasporeda od ljudi koji nisu oboljeli. Također, oprez i rutinizacija nisu se razvili s bolešću, već su bili prisutni i u ranoj odrasloj dobi.

Prije nego što pomislite da su znanstvenici do tog zaključka došli nasumce ili nekakvom pogreškom u statistici, postoji i objašnjenje. Kod Parkinsonove bolesti u mozgu oboljelih smanjene su razine dopamina. To je neurotransmiter koji je potreban da bi naši pokreti bili glatki. Kada se njegove razine u mozgu smanje za 70 posto, pojave se simptomi Parkinsonove bolesti poput tremora udova. Dopamin je također povezan s osjećajem zadovoljstva. Osjećaj zadovoljstva kod, na primjer, skoka padobranom dolazi od navale dopamina u mozgu. U ljudi koji su kasnije u životu oboljeli od Parkinsonove bolesti razina dopamina mogla bi biti manja, pa kod rizičnih situacija nisu imali toliku navalu dopamina i osjećali su manje zadovoljstvo.

Put dopamina u mozgu (foto: Wikimedia Commons)

Put i funkcije dopamina u mozgu (foto: Wikimedia Commons)

 

Teško je reći što je bilo prvo - jesu li se oboljeli od Parkinsonove bolesti rodili s manjom razinom dopamina u mozgu ili su to već bili prvi znaci smanjivanja razine dopamina u mozgu. No, znanstvenici se slažu da bi ovo istraživanje moglo biti jedan mali korak na putu za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti, i prije nego što se razviju simptomi. Ili bi barem moglo biti smjernica za otkrivanje rizičnih skupina ljudi.

Također ističu da ako ste oprezna osoba, odlazak na bungee jump, brza vožnja i bavljenje ekstremnim sportovima neće smanjiti rizik od Parkinsonove bolesti. No, druga istraživanja su pokazala da se rizik od Parkinsonove bolesti smanjuje većim unosom bobičastog voća, jabuka i naranči. Znači, ako želite smanjiti rizik, trk na tržnicu po svoju dozu voća! I nemojte na putu do tržnice voziti brzo. To vam ovako i onako neće smanjiti rizik.

 

Izvori:

http://www.sciencedaily.com/releases/2011/02/110213162726.htm

http://www.psychologytoday.com/basics/dopamine

http://health.usf.edu/nocms/publicaff ... w/pdfs/poster%201_AAN.pdf

http://health.usf.edu/nocms/publicaff ... w/pdfs/poster%202_AAN.pdf

http://health.usf.edu/nocms/publicaff ... w/pdfs/poster%203_AAN.pdf

http://www.tampabay.com/news/health/r ... -researchers-find/1229199

Foto: Free Digital Photos

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?