| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 13.08.2012 23:08:43

Mungos protiv kobre (foto: EOL)Iako je poznat kao sisavac koji se pretežito hrani zmijama, mungos ipak nije otporan na smrtonosne zmijske otrove. U susretu s najvećom otrovnicom na svijetu - kobrom - mungos se može osloniti samo na svoje prirodno brze reflekse. Kobra, osim veličinom, zapanjuje i izgledom jer će svojim poznatim raširenim vratom vrlo efikasno upozoravati svog protivnika. Kako će rezultirati borba ovih dviju vrsta, pročitajte i pogledajte u nastavku!


Mungos prirodno nastanjuje veći dio Afrike te južni i jugoistočni dio Azije. Invazivna je vrsta na mnogim otočjima, poput Havaja, a nažalost je i nekontrolirano naseljen po hrvatskim otocima. Kako na unesenim područjima nema prirodne neprijatelje, stvara velike probleme jer uzrokuje nestanak autohtonih životinjskih vrsta kojima se hrani. Hrani se sitnim sisavcima, pticama i jajima dok su mu posebno ukusni gmazovi, odnosno zmije.

Mungosi žive u grupama u podzemnim nastambama gdje sve starije jedinke paze mlađe. U njihovom prirodnom okolišu stariji pripadnici grupe često ubijaju zmije kako bi mlađi i osjetljiviji mungosi bili zaštićeni od otrovnih zmija. Nakon ulova zmije se daju mladim mungosima kako bi se hranili njihovim mesom te se upoznali sa svojim budućim protivnikom. Mungosi nisu otporni na zmijske otrove, ali rijetko bivaju ugriženi. Njihova velika brzina i dobri refleksi omogućuju im da brzo svladaju zmiju, pa čak i onu najotrovniju i najbržu.

S druge strane, zmija poznata još od najstarijih priča i legendi, navodno kriva za smrt Kleopatre, poznate vladarice starog Egipta, jest kobra. Kobra se, kao jedna od najdužih zmija otrovnica, može doslovno ustati i ispraviti da svoj plijen ili protivnika gleda ravno u oči. Kraljevska kobra sa svojih skoro 4 metra duljine bez problema bi mogla odmjeravati odraslog čovjeka. Otrov joj je toliko jak da jednim ugrizom ubije slona, dok ista doza otrova može ubiti 20 ljudi u roku od pola sata od ugriza. Iako nije agresivna, njen zastrašujući proširen vrat prilikom prijetnje zasigurno je svima poznat i odbojan.

Kobre su posebne po tome što su po ponašanju dosta drugačije od ostalih zmija. Naime, jedine su zmije koje grade gnijezdo za svoja jaja te gnjijezdo čuvaju dok se mlade zmije ne izlegnu. Također su posebne po tome što su jedine zmije koje jedu druge zmije te će tako jedna kobra bez problema pojesi dvostuko većeg pitona.

Kako bi izgledala borba između jedne „zmijojedne" otrovne zmije i „zmijojednog" sisavca nalik mački prikazano je u videu. Bez obzira na svo znanje o tim životinjama, rezultat iznenađuje.

 

Izvori:

http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/mongoose/

http://animals.nationalgeographic.com/animals/reptiles/king-cobra/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?