| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Pitajte nas!

Datum objave: 13.08.2012 21:08:00

Stanice_ilustracija (foto: FreeDigitalPhotos)Međunarodno istraživanje koje je prije tri godine predvodio Enrique Martín Blanco s Instituta za biologiju u Barceloni rezultiralo je odgovorima na neka od najtežih pitanja na polju istraživanja raka - zašto se događa migracija stanica metastazirajućih tumora.

 

 

 


 

Datum objave originalnog članka: 05.04.2010 15:04:00

 

Drosophila melanogasterSposobnost migracije metastazirajućih stanica nije svojstvo koje se veže samo za tumorske stanice, već prirodna sposobnost nekih stanica kojom se, nažalost, metastazirajuće stanice iznimno uspješno okorištavaju.

Dosad je bilo poznato da se metastaza tumorskih stanica može potaknuti proteinima, kao što su BMP (engl. bone morphogenetic proteins) i TGFβ (engl. transforming growth factor-β). Ovi proteini, pronađeni u tumorskim stanicama kralješnjaka, potiču migraciju stanica i metastazu ili, jednostavnije rečeno,  "govore" stanicama kada se trebaju početi kretati, iako im ne poručuju u koje se točno dijelove tijela trebaju kretati. Ako ovi proteini u tumorskim stanicama nisu aktivni, one neće migrirati niti biti invazivne.

Neistraženo pitanje  za znanstvenike bilo je je li ovaj mehanizam svojstven samo za tumorske stanice ili ne. Stoga je važnost novoga istraživanja u tome što je rezultiralo pronalaskom istog mehanizma u zdravih stanica vinske mušice (Drosophila melanogaster).

Otkriveno je da se protein Dpp (engl. decapentaplegic protein), homologan proteinima BMP i TGFβ, ponaša kao signal za početak kretanja zdravih stanica. "Stanice s aktivnim Dpp-om migratorne su i invazive", izjavio je  Martín Blanco. "Ako se aktivnost Dpp-a blokira, stanice se prestaju kretati. No, ako dođe do pretjerane aktivacije  proteina Dpp, stanice dobivaju pojačane migratorne i invazivne kapacitete."

Autori studije proučavali su embrionalne stanice vinske mušice tijekom stvaranja tzv. abdominalnog epitela za vrijeme metamorfoze, procesa prilikom kojega embrionske stanice (histoblasti) koje će stvoriti trbušnu šupljinu mušice zamjenjuju ličinačke epidermalne stanice. Histoblasti se u početku skupljaju u male skupine, a potom se iznimno brzo i učinkovito dijele te invazivno se šireći zamjenjuju sve ličinačke epitelne stanice.  

Martín Blanco se nada  kako će sada znanstvenici moći bolje razumijeti mehanizme kretanja zdravih stanica, no pronaći i alternativne strategije za suzbijanje metastaza tumora.

Istraživanje je objavljeno u posljednjem izdanju časopisa Current Biology.


Izvor: Biology News Net

Naslovna fotografija: FreeDigitalPhotos.net

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Komentari su vlasništvo korisnika. Biologija.com.hr nije odgovorna za njihov sadržaj.

Novo


Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.

Oglašavanje

Kalendar događanja

Biotekine radionice

Podarite biljku

Pročitajte i...

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Kolumne

Tražilica

Portal podupiru

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?

Suradničke stranice