Mjesec i pol dana je prošlo od "puštanja u promet" 25 osječkih javnih gradskih bicikala koje su građani jako dobro prihvatili i u testnoj ih fazi rado koriste. Bicikli su, naime, gotovo uvijek na "posudbi", što samo potvrđuje koliko su Osječani zainteresirani za takav sustav.
- Ukupno smo izdali oko 80 kartica zainteresiranim građanima te po svojoj evidenciji koju svakodnevno vodimo, bicikli su svi gotovo uvijek izdani, što samo potvrđuje koliko su zapravo građani zainteresirani za sustav. Primili su ih odlično i svakodnevno primamo nove upite za izdavanje i naravno razne savjete pa i kritike, rekao je Bela Ikotić, voditelj projekta javnih gradskih bicikala, a kojim je sav posao odrađen domaćom pameti.
Konkurentan proizvod
Naime, Grad Osijek je na tržištu mogao za 5.000 eura nabaviti sustav koji će sadržavati bicikl, njegov stalak, sustav zaključavanja i otključavanja te softver koji sve kontrolira, no odlučili su se za domaću proizvodnju prema kojoj su troškovi prvog prototipa i znosili oko 1.200 eura po komadu, a cijena drugog prototipa tek je malo veća.
- Grad Osijek je htio model gradskih bicikala koji je konkurentan za naše prilike, te je BIOS u suradnji sa partnerima izradio dva modela koja možete vidjeti na ulicama. Postoje razni modeli po Europi, a najbolji su primjeri Pariz s čak 20.000 bicikala, London, nama bliži Beč i Ljubljana. No, nismo se toliko vodili njihovom idejom, koliko smo zapravo težili stvoriti konkurentan proizvod za naše prilike. Inače strani modeli su nekoliko puta skuplji od osječkog tako da smo zapravo ispunili cilj, kaže Ikotić otkrivši u kojim prilikama Osječani najviše koriste gradske bicikle.
Za zaposlene i umirovljenike
Dobar dio ljudi ih koristi kao prijevozno sredstvo do posla, pa čak i da bi obavili neke stvari za vrijeme posla. Najviše ih koriste umirovljenici za vožnju i obavljanje svojih zadataka. Ali ne možemo točno tvrditi za koju namjenu se sve koriste. Vjerovatno za sve navedene namjene, kaže Ikotić, a Rudolf Frelih, umirovljenik koji živi u osječkom Domu za starije i nemoćne osobe to i potvrđuje:
- Tramvajem dođem u Tvrđu, uzmem bicikl ako je to moguće, sjednem i vozim se Promenadom. Ondje sretnem prijatelje, mahnemo si, popričamo. Vratim se u Tvrđu, ostavim bicikl i vraćam se u dom. Inače, imam dva bicikla u ostavi, no ovaj mi je zgodnije koristiti jer ne moram previše hodati. Ovo je fenomenalno zamišljen projekt jer s gradskim biciklima možete kuda hoćete., oduševljen je Frelih, a kako korištenje bicikala funkcionira, pojašnjava Bela Ikotić:
Vožnja na karticu
- Sustav prijave će funkcionirati pomoću kartica s RFID čipom (poput kartica u gradskom prijevozu), a kartice za javnu testnu fazu će se moći besplatno podići u Gradskom poglavarstvu. Bicikli će se otključavati prislanjanjem kartice na predviđeno mjesto bazne stanice. Sustav će zabilježiti tko je bicikl posudio. Kod novog prototipa vraćanje bicikla će biti sasvim jednostavno - bit će dovoljno samo vratiti bicikl na predviđeno mjesto, a sustav će sam prepoznati koji bicikl je vraćen, kaže Ikotić dodavši kako će bicikli tijekom zime ipak biti povučeni s ulica.
- U to ćemo vrijeme obaviti veliki servis bicikala kako bi se produljio njihov vijek trajanja. Mislim da bicikl nije prihvatljivo prijevozno sredstvo tijekom zime. Naša predviđanja su da će biti vrlo mali odaziv, pa ih je bolje povući. Pošto je ovaj projekt u svojoj testnoj fazi (uključujući i stanice, bicikle...) kada bude predan Gradu neće biti uvođenja nikakvih plaćanja dok god se ne uvede cijeli sustav u Grad Osijek, zaključio je Ikotić.
Izvor: Civilnodrustvo.hr

| 


Dr.sc.Lucija Tomljenović doktorirala je biokemiju i trenutno je postdoktorand na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Britanska Kolumbija u Kanadi. Njezino područje rada obuhvaća ispitivanje sigurnosti cjepiva i nuspojava koje se povezuju s cijepljenjem. U intervjuu za naš portal govori o svojim znanstvenim radovima u kojima se cijepljenje povezuje s porastom autizma u svijetu, o učinkovitosti HPV cjepiva ali i o kriterijima kojima cjepiva dospijevaju na tržište te možemo li vjerovati agencijama koja ih odobravaju. O ovim i ostalim temama o kojima smo razgovarali s dr.sc Tomljenović, pročitajte u našem intervjuu.





