| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 12.09.2012 10:09:59

Točkasta hijena (foto: EOL)Znanstvenici su proučavali jedinstveno glasanje hijena u divljini i primijetili da je karakteristični smijeh ili „cerekanje" zapravo kompleksan način komunikacije. Hijene su poznate kao strvinari, ali činjenica je da zapravo 95% hrane aktivno ulove. Upravo su zbog toga razvile sustav komunikacije koji ukazuje na informacije o životinji, kao što su dob, spol, ali i društveni položaj u čoporu.


Hijene su mala porodica životinja koja spada u red zvijeri. Iako su nalik psima, one su evolucijski zapravo bliže mačkama, odnosno cibetkama. Često opisivane kao pakosne životinje s opakim karakterom, hijene građom tijela i karakterističnim glasanjem ostavljaju dojam opasne zvijeri. Sposobne su pojesti sve na što naiđu te se tako jedna vrsta hijena hrani i kukcima.

>>>Smijeh hijena odraz socijalnog statusa i dobi životinje

Akustičnom analizom glasanja točkaste hijene (Crocuta crocuta) u sklopu istraživanja objavljenog u časopisu BMC Ecology, dokazano je da hijene smijehom pokazuju svoju dominaciju u društvu. Dominacija je bitna za život u zajednici u kakvoj žive te životinje jer će položaj u društvu uvjetovati i prednost pri hranjenju ili parenju. Bitna informacija koja se može otkriti iz individualnog glasanja je i dob jedinke, kao i njezin spol, što je također važna činjenica pri određivanju statusa u čoporu. Glasanje točkaste hijene karakteristično je za svaku jedinku te se razlikuje među čoporima.

 

 

Dok su na glasu kao poznati strvinari, one su zapravo jako dobri lovci. Često se lavovi hrane ostacima plijena hijena, naravno, ukoliko uspiju otjerati hijene od hrane. Čopor hijena tada je sposoban obraniti se od jednog do dva lava. Kada love kao čopor, mogu uloviti i životinju tri puta veću nego one same. Tu je također bitna komunikacija smijehom. Primijećeno je da se dominantne jedinke upuštaju u aktivni lov dok druge svojim „cerekanjem" pokazuju pokoravanje pred dominantnim hijenama te im tako daju potporu, ali i psihički utječu na plijen. Solitarne hijene se većinom hrane strvinom zbog činjenice da teže same mogu uloviti plijen.

>>>Hijene izvrsne u rješavaju problema

Osim smijeha i „cerekanja", i hijenino zavijanje je produktivno. Ukoliko želi upozoriti ostale hijene na nekom području, ovaj oblik glasanja može se čuti i na udaljenosti do 5 kilometara. Kako su hijene većinom noćne životinje, stravičan smijeh nikako nije ugodan zvuk za čuti. Folklorne legende u središnjoj Africi zbog toga govore da dijete rođeno u noći kada je hijena plakala zasigurno izraste u lopova, dok su prikazi hijena često simbol izdaje i gluposti.

 

Izvori: Esciencenews.com, AWF.org

 

Pročitajte i:

Neobični položaji parenja u životinjskom svijetu

Životinjska inteligencija

Likvidacija braće

Fosa - mačkoliki predator s Madagaskara

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?