| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 20.09.2012 22:09:00

Diprotodon (foto: Wikipedia)Iako sam paleontolog, do sada još ništa nisam napisala o fosilima u Australiji. Ovom ću prilikom stoga ispraviti tu grešku. Stromatoliti (fosilni ostaci cijanobakterija stari oko 3 milijarde godina), ediakara fauna (višestanični organizmi stariji od 550 milijuna godina), tragovi dinosaura i megafauna vjerojatno su najpoznatiji fosilni nalazi na australskom kontinentu.


Megafauna nije stvarna taksonomska kategorija već je to zajednički naziv za velike kopnene životinje, npr. za velikog vombata, klokana, koalu, pitona i druge životinje koje su živjele na australskom kontinentu u kvartaru (posljednjih 1.8 milijuna godina).

Sigurno znate da u šetnji australskim kontinentom danas nećete naići na tri tone teškog vombata sličnog tobolčaru iz roda Diprotodon (tobolčar veličine nosoroga, na naslovnoj fotografiji) ili 30 kg tešku koalu, iako moram priznati da bih se osobno tome jako veselila.

Sada se, naravno, nameće pitanje gdje su svi oni nestali. Kada su izumrli? Zašto? Rasprava o tim pitanjima vodi se već godinama. Postoje dvije teorije o uzroku izumiranja australske megafaune:

(1) dolazak čovjeka na australski kontinent i njegovo djelovanje na okoliš;

(2) klimatske promjene.

 

Diprotodon, rekonstrukcija (foto: Gilbert Price)

Rekonstrukcija izumrlog predstavnika roda Diprotodon koji je živio prije više od 50.000 godina (foto: Gilbert Price)

Zubi izumrle vrste koale (foto: Gilbert Price)

Čeljust gigantske koale koja je živjela prije 53.000 godina; u pozadini se vidi cijela lubanja današnjeg predstavnika koala (foto: Gilbert Price)


Da bi se ova rasprava mogla zaključiti i dati adekvatan  odgovor na postavljena pitanja, trebaju se ispuniti neki preduvjeti :

 (a) treba se odrediti starost fosila, arheoloških nalaza i klimatskih promjena koristeći nove preciznije metode datiranja,

 (b) utvrditi postoji li vremensko preklapanje nestanka megafaune s prisustvom čovjeka  i/ili klimatskim promjenama, te

 (c) objasniti mehanizam kojim su ljudi ili promjene klime doveli do izumiranja megafaune.

Najnovija istraživanja u Queenslandu upućuju na činjenicu da je pad raznolikosti megafaune započeo prije dolaska čovjeka u Australiju (prije 50 000 - 40 000 godina) te da je uzrokovan sušom klimom za vrijeme glacijalnih ciklusa. Uz to što je mnogo neodgovorenih pitanja još ostalo pred australskim paleontolozima, dodatne probleme stvara i činjenica da megafauna, kako sam već spomenula, nije taksonomska grupa pa je malo vjerojatno da je isti uzrok izumiranja roda Diprotodon (sisavac) i deset metarskog pitona (gmaz). 

Dok paleontolozi ne odgovore na ova pitanjima o izumrlim pripadnicima australske megafaune valja uživati u još živućim vrstama kao što su crveni klokan (Macropus rufus), australski kazuari (Casuarius casuarius) ili indo-pacifički krokodil (Crocodylus porosus).

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?