| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.10.2012 08:10:00

Oznake za vrste plastike (foto: Wikipedia)Gdje god se okrenete, oko sebe ćete naći nešto napravljeno od plastike... Znate li da se godišnje u svijetu proizvede čak 240 milijuna tona plastike? S obzirom na tako veliku brojku, poznavanje plastike postaje nužno, ne samo zbog općeg znanja, već i zbog sve važnije prakse recikliranja. Kako se plastika klasificira i koje su vrste pogodne za recikliranje pročitajte u nastavku.


Ako pogledate nazive koji se koriste za imenovanje različitih vrsta plastike - polivinil klorid, polietilen, polipropilen te polistiren, primjetit ćete da svi započinju prefiksom poli-. Taj prefiks označava da se radi o skupini kemijskih spojeva koje nazivamo polimerima. Polimeri su velike molekule sastavljene od dijelova koji se ponavljaju, od tzv. monomernih jedinica (npr. vinil). Bez brige, za razumijevanje oznaka koje se nalaze na plastičnim proizvodima i kojima se bavi ovaj članak nije potrebno veće znanje kemije od upravo prikazanog. Međunarodna klasifikacija proizvoda od plastike, koju je razvila organizacija Society of Plastics Industry (SPI), vrlo je jednostavna i sastoji se tek od nekoliko oznaka.

Svaki proizvod od plastike na sebi ima ili bi trebao imati specifičnu oznaku trokuta sastavljenog od tri strelice. Strelice idu u smjeru kazaljke na satu i oblikuju trokut unutar kojeg se nalazi broj. Ispod takve oznake dolazi i skraćenica točnog kemijskog naziva, premda ta skaćenica često zna i izostati. Posebno je važan broj upisan unutar trokuta, jer on govori o kojoj se vrsti plastike radi.

Prema klasifikaciji koju je razvilo SPI postoji sedam vrsta plastike. Brojevi su uzeti dogovorno i ne odnose se na zdravstvenu sigurnost upotrebe određene vrste plastike. Suprotno uobičajenom mišljenju, brojevi ne predstavljaju ni oznaku težine reciklaže materijala. Usprkos tome, može se zaključiti da se vrste koje imaju manje brojeve češće recikliraju. Neke vrste plastike se ne recikliraju tako često jer za njih ne postoje odgovarajući prerađivači, a ponekad je razlog taj što troškovi reciklaže nadvisuju korist ili potrebu za recikliranim materijalom. 

Plastične boce (foto: FreeDigitalPhotos)

1. PET ili PETE - engl. polyethylene terephthalate (polietilen tereftalat)

Najčešće korištena vrsta plastike, od nje su napravljene plastične boce za pića i slična ambalaža. U pravilu, PET plastika namjenjena je za jednokratnu upotrebu. Višekratna upotreba se ne preporučuje zbog mogućnosti bakterijske kontaminacije. Može se lako reciklirati, pri čemu se dobivaju materijali za nove PET boce ili poliesterska vlakna koja se dalje koriste za proizvodnju tekstila.

2.    HDPE- engl. high-density polyethylene (polietilen visoke gustoće)

HDPE plastika se najčešće koristi kao ambalaža - boce za deterdžent, ulje, sokove i sl.  Igračke i pojedine vreće se također vrlo često prave od ove vrste plastike.  HDPE je vrsta plastike koja se najčešće reciklira. Ujedno se smatra i najsigurnijom vrstom plastike te je stoga pogodna za višekratnu upotrebu. Budući da se radi o izdržljivoj plastici, koristi se i u proizvodnji predmeta široke upotrebe koji zahtjevaju dugotrajnu izdržljivost i otpornost na vremenske uvjete (npr. kante za otpad).

3.    PVC- engl. polyvinyl chloride ili često samo oznaka V- engl. vinyl (polivinil klorid)

PVC plastika se zbog relativno niske cijene proizvodnje koristi za izradu predmeta široke upotrebe, od ambalaža, namještaja, igračaka, auto dijelova, medicinskih pomagala pa sve do građevnih materijala. Nusprodukt proizvodnje PVC-a su dioksini, toksični kemijski spojevi. Upravo zbog toga se ne preporučava zagrijavati hranu upakiranu u PVC ambalažu, kako ne bi došlo do otpuštanja ovih spojeva. To je ujedno i razlog zbog kojeg se ova vrsta plastike vrlo rijetko reciklira. Prema nekim procjenama manje od 1% PVC-a se reciklira (podaci za SAD).

4.    LDPE- engl. low-density polyethylene (polietilen niske gustoće)

LDPE je relativno sigurna vrsta plastike za upotrebu te se koristi za proizvodnju plastičnih boca, vrećica, tkanina i namještaja. Može se reciklirati, iako se u praksi do sada to slabo provodilo.

Plastična vrećica (foto: FreeDigitalPhotos)5.    PP- engl. polypropylene (polipropilen)

PP plastika ima dobre mehaničke osobine, u pravilu je čvrsta, lagana i otporna na toplinu te zbog toga ima široku primjenu. Koristi se za proizvodnju cijevi, laboratorijskog posuđa, kontejnera, armatura, kućišta, jednokratnih pelena, ambalaža za jogurt i margarin, vrećica za čips i slamki. Iako se može reciklirati, podaci pokazuju da se danas reciklira samo oko 3% proizvedenog PP (podaci za SAD).

6.    PS- engl. polystyrene (polistiren)

Jedna od najčešće korištenih plastičnih vrsta. Koristi se za proizvodnju plastičnog posuđa, kartona za jaja, CD i DVD kućišta, kućišta za detektore dima, izolaciju i dr. Zagrijavanje hrane u posuđu od polistirena se ne preporučuje, zbog otpuštanja štetnog stirena. To se posebno odnosi na zagrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici. Može se reciklirati, no recikliranje ove vrste se slabo provodi.

7.    Ostalo (BPA, polikarbonat,  LEXAN...)

Ovoj kategoriji pripada sva plastika koja nije obuhvaćena prethodnim skupinama. To je vrlo heterogena skupina za koju ne postoji generalno pravilo o recikliranju. Tu ubrajamo primjerice bisfenol A (BPA), koji se smatra ksenoestrogenom. Istraživanja na laboratorijskim životinjama su pokazala da BPA može u organizmu djelovati poput ženskog spolnog hormona estrogena i poremetiti razvoj i djelovanje reprodukcijskog sustava. Ono što je možda najgore od svega jest činjenica da se plastika ove kategorije upotrebljava za izradu bočica za dječju hranu. Upravo zato nije preporučljivo zagrijavati piće i hranu u bočicama. Gdje god je to moguće, preporučuje se izabrati plastiku s oznakama 1, 2 i 4 umjesto 7. 

U ovu skupinu spada i nova generacija lako razgradive plastike, napravljene od bio-polimera (npr. škroba), koja obično dolazi s oznakom „PLA" ili natpisom „biorazgradivo" pored simbola s brojem 7.

Sada kada ste saznali što se krije iza pojednih simbola, nema više isprike. Sljedeći put kada budete kupovali plastično posuđe ili vrećice, birajte ih prema kodu. Odaberite one vrste koje se mogu lako reciklirati ili su biorazgradive, jer tako činite dobro za sebe i svoj okoliš. Gdjegod je to moguće, višekratno koristite ambalažu kako biste smanjili količinu plastike koja završava na odlagalištima otpada ili, još gore, u prirodi. Oko 500 godina je dug proces razgradnje plastike u prirodi. To je činjenica nad kojom se itekako vrijedi zamisliti.

 

Izvor: Eartheasy.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?