| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.10.2012 17:10:42

Žohar (foto: Matt Shipman, North Carolina State University)Znanstvenici su uspjeli bežično upravljati živim bićem uz pomoć računalnih kontrola i prijenosnih senzora na životinji. Za bežičnu kontrolu na meti znanstvenika prvi su se našli žohari. Izabrani zbog svoje robustnosti, otpornosti i malih dimezija, žohari se mogu uvlačiti u sitne pukotine i pomoći u traženju unesrećenih u potresima ili sličnim nezgodama.


Izgradnja robota u tako malim dimenzijama koji bi bio funkcionalan i ekonomičan iznimno je teška. Voditelj istraživanja Alper Bozkurt sa Sveučilišta North Carolina kaže da je mnogo lakše iskoristiti manju životinju i na nju ugraditi male senzore kojima će se dotična životinja moći bežično kontrolirati. Senzori bi bili postavljeni na ključna mjesta na životinji kako bi mogli podraživati određena osjetila ili dio živčanog sustava. U navedenom istraživanju korišten je madagaskarski siktajući žohar koji može maksimalno narasti do veličine od 8 centimatara. Spada u najveće vrste žohara, a poseban je po tome što nema krila zbog čega ima veću pokretljivosti tijela.

Senzori malih dimenzija i težine postavljeni su žoharu na antene i cerke. Cerci su prirodni nastavci na stražnjem dijelu životinje koji služe kao mehaničko osjetilo te osjećaju vibracije u zraku. Služe kao detekcija predatora koji se životinji mogu prikradati odostraga. Nakon što senzor ispusti signal na cerke, žohar pomisli kako mu se netko približava i krene prema naprijed. Senzori koji su ugrađeni u nervaturu antena određuju u kojem smjeru će se žohar kretati. Ukoliko žohar dobije podražaj u lijevoj anteni on pomisli kako mu se s lijeve stane nalazi prepreka te se okrene u desno. Isti princip vrijedi i za desnu antenu.

Znanstvenici vjeruju kako će ovaj prototip „biorobota" pomoći u spašavanju unesrećenih ljudi u raznim nepogodama kao što su potresi i razna urušavanja gdje je potrebno poslati male robote koji bi mogli snimiti ili potražiti unesrećene.

 

Izvor: Phys.org

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?