Zamislite situaciju: u svojoj omiljenoj trgovini odjeće ugledate apsolutno fantastičan odjevni komad. Isprobate ga, izgleda savršeno na vama. Malo pogledate na etiketu da vidite kako se održava i shvatite da nije pretjerano zahtjevan za održavanje. Kad ste već kod etikete, pogledate malo i sastav i shvatite da osim riječi pamuk, ništa drugo zapravo ne prepoznajete... Za sve vas koji ste se našli u toj situaciji, slijedi mali vodič za dekodiranje tih čudnih naziva.

Iako bi se o vlaknina koja se danas koriste u izradi tekstila mogao napisati poveći roman, ovaj članak će biti samo kratak pregled najčešće korištenih vlakana, s posebnim naglaskom na umjetna (industrijski proizvedena) vlakna.

Vlakna se dijele u dvije glavne skupine: prirodna i umjetna (industrijski proizvedena). U prirodna vlakna se ubrajaju  pamuk, svila, vuna, konoplja i njih nije potrebno posebno opisivati jer su široko poznata. Možda je razlog u tome što su na tržištu puno dulje prisutna od umjetnih vlakana. Pamuk se, primjerice, upotrebljivao i u predpovijesno doba, prema nekim podacima čak i 5000 godina pr. Kr.

Umjetna vlakna prvi put susrećemo tek krajem 19. stoljeća, kada je proizvedena tzv. umjetna svila (danas poznata pod nazivom rajon). Industrijski proizvedena vlakna se dijele u dvije kategorije:  regenerirana vlakna i sintetička vlakna. Regenerirana vlakna su dobivena preradom iz prirodnih sirovina, primjerice celuloze, dok su sintetička vlakna proizvedena isključivo kemijskim putem (vidi video dobivanja najlona). Sintetička vlakna su obično puno čvršća nego prirodna i regenerirana vlakna.  U ovom kratkom pregledu nije moguće opisati svojstva svih umjetnih vlakana, s obzirom na njihovu brojnost. Neka ovaj abecedni vodič stoga posluži kao najnužniji šalabahter za sve one koji žele protumačiti čudne nazive umjetnih vlakana na etiketama odjeće koju kupuju. U ovom vodiču naći će se i pokoji naziv tkanine koja je široko poznata i često korištena.

Acetatna (i triacetatna) vlakna - ova vrsta vlakna spada u skupinu regeneriranih vlakana. Dobiva se iz celuloze, u reakciji u kojoj sudjeluju još octena kiselina i anhidrid octene kiseline u prisutnosti sumporne kiseline. Acetatna vlakna tvore sjajni materijal sličan svili, koji se upotrebljava kao podstava u kaputima, jaknama itd. Triacetatna vlakna (fotografija desno) daju materijal koji je kvalitetniji i čvršći od materijala načinjenog od acetatnih vlakana.

Akrilna (i modakrilna) vlakna - jedinstvena vlakna među skupinom sintetičkih vlakana, zbog svoje neravne površine. Akrilna vlakna su sintetička vlakna nastala polimerizacijom (polimer mora sadržavati najmanje 85% monomera akrilonitrila). Prva akrilna vlakna, poznata pod nazivom Orlon napravila je tvrtka DuPont 1941. godine. Courtelle i Dralon su još neki od poznatih naziva iza kojih se kriju akrilna vlakna. Akrilna vlakna imitiraju prirodnu vunu i često se koriste kao njezina zamjena te se koriste u proizvodnji džempera, deka, šalova i sl.

Aramidna i poliimidna vlakna - vlakna sastavljena od sintetskih linearnih makromolekula koje su sastavljene od aromatskih skupina povezanih amidnim ili imidnim vezama. 1972. tvrtka DuPont komercijalizirala je ova vlakna pod nazivom Kevlar (ostali komecijalni nazivi su Nomex i Twaron). Ova vlakna su lakša i čvršća od čelika te se stoga koriste u izradi posebne zaštitne odjeće i opreme (kacige, odjeća protiv požara, prsluci protiv ranjavanja i sl.)

Denim - ovaj je materijal zapravo u većem dijelu sastavljen od prirodnih vlakana (gusto tkanje pamuka), no ponekad se miješa s elastomernim vlaknima ili poliesterom. Blue Jeans & Denim Fabric Levi Strauss izumili su ovu tkaninu i ona je od tada postala nezaobilazan dio svakodnevnog života, jer gotovo da nema osobe koja ne posjeduje barem jedne traperice načinjene od ovog materijala.

Elastin, elastična ili elastomerna vlakna - na tržištu postoji velik asortiman elastomernih vlakana pod različitim trgovačkim imenima (npr. Lycra, Elaspan, Acepora). Obično su to križno povezana vlakna nastala procesiranjem prirodne i sintetičke gume, zatim spandeks vlakna (segmentirani poliuretani), anideks vlakna (križno povezani poliakrilati) te umrežena vlakna najlona i spandeksa. Vlakna se odlikuju jakim svojstvom elastičnosti - mogu se izduljiti 400-800%, nakon čega se vrlo brzo vraćaju u prvotni oblik. Elastinska vlakna se najčešće upotrebljavaju u izradi kupaćih kostima, donjeg rublja, čarapa, tajica i sl. 

Za sve vas koji mislite da je kemija dosadna, pogledajte odličan edukativan video o procesu sinteze najlona!

Gabarden - gusto tkanje izrađeno od vune ili mješavine poliestera i vune.

Lurex - metalno vlakno koje se u manjem postotku koristi u proizvodnji tkanina - obično služi za uljepšavanje tkanine. 

Mikrovlakno - posebno tanko umjetno vlakno, koje je zbog malog promjera niti vrlo mekano. Tkanina od mikrovlakana koja se koristi za čišćenje je umjetni proizvod koji je kombinacija dviju osnovnih vlakana, poliestera i poliamida. Za usporedbu, nit pamuka ima 200 dena, vlas ljudske kose 20 dena, svila 8 dena, a mikrovlakna samo 0,5 dena.

Modal - modal vlakna su umjetna celulozna vlakna, ali s drugačijom unutrašnjom građom nego kod viskoze. Primjena modala u industriji donjeg rublja je identična primjeni pamuka.

Najlon - umjetno poliamidno vlakno, koje manje-više uspješno imitira svilu. Koristi se primjerice u proizvodnji hulahopki, dok se deblja najlonska vlakna koriste za proizvodnju užadi, tepiha i sl.

Olefinska vlakna (poliolefin) - sintetička vlakna dobivena polimerizacijom olefina ili alkena (moraju sadržavati više od 85% polimeriziranog etilena, propilena ili drugih olefinskih jedinica). Poznata su često pod trgovačkim nazivom Tyvek.

_____

Zahvaljujemo čitateljici Neveni Podrug koja je predložila ovu temu na Biologiji. Ujedno pozivamo i druge čitatelje da nam se jave ukoliko ih neka tema posebno zanima, a povezana je s tematikom koju obrađujemo na portalu Biologija.com.hr

_____

Izvori: Globalspec.com, Gorenje.hr