| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 30.10.2012 09:10:00

Tursiops truncatus (foto: Flickr)Svima nam je poznato nasmiješeno lice dupina koje zrači iznimnom toplinom i radošću. Ova prekrasna bića posjeduju razne sposobnosti koje ljude zadivljuju. Iako se radi o morskim sisavcima, pripadnicima porodice Delphinidae za koju je poznato oko četrdesetak vrsta, oni se često ističu kao nešto drugačiji od ostalih životinja iz ove skupine.

 


O njima postoje razne legende vezane uz ljude, a pripisuje im se i nešto nadnaravnih sposobnosti. Često je zabilježeno da dupini spašavaju ljude od utapanja i napada morskih pasa te pokazuju put izgubljenim mornarima i roniocima. Takve priče spašavanja zabilježene su već u starim grčkim pričama. Osim toga, svima nam je poznato da dupini u vodenim parkovima izvode razne trikove i zabavljaju posjetioce. Također, dupini se već duže vrijeme koriste za terapije kod odraslih i djece s psihološkim problemima i poteškoćama u razvoju. Vojska trenira dupine u svrhu pronalaska mina, za spašavanje i pronalazak ljudi, a govori se i da su se u vojne svrhe dresirali dupini za ubijanje ronioca. Nažalost, naš odnos prema tim prekrasnim bićima očigledno nije uvijek pozitivan. Danas se dupini još uvijek love, i to najčešće zbog hrane, no također i radi ilegalne prodaje zabavnim parkovima.

>>>Kod dobrih dupina otkriven potpuno novi oblik društvene organizacije

>>>Govore li dupini ''kitovski'' u snu?

U nekim dijelovima svijeta nalazimo ljepše odnose između dupina i ljudi i to na prirodnim staništima. U gradu Laguna u južnom Brazilu razvio se interesantan odnos između dupina i ljudi, gdje dobri dupini (Tursiops truncatus) doslovno surađuju s ljudima na način da i ribari i oni profitiraju. 

U ranim jutarnjim satima ribari s plaže ulaze u more držeći u rukama mreže za lov. Svaki ribar u ruci drži svoju mrežu stojeći u vodi do koljena. No, ribari samo stoje i ne rade ništa dok se ne pojave dupini. Ribari u mutnoj vodi ne vide ribu i samo nasumce bacanje mreže ne bi rezultiralo dobrim ulovom. No, tada se cijeloj priči priključuju dupini koji već godinama surađuju s ribarima i točno znaju što im je činiti. Dupini, za razliku od ljudi, znaju gdje se riba nalazi te ju počinju tjerati prema obali. Oni ribarima signaliziraju gdje je jato riba lupajući glavom i perajama ili okretanjem po površini na određenom mjestu. Ribari na to mjesto brzo bacaju mreže koje odmah zatežu i izvlače van. Međutim, što dupini imaju od toga? Dupinima je teže uloviti ribu koja pliva u formaciji, a kada ribari bace mreže jato riba se raspršuje i ribe zbunjeno počinju plivati naokolo. Na taj način postaju lak plijen za dupina koji već spreman čeka.

 

 

Prema gradskim zapisima ovakva suradnja započela je 1847. godine i uključuje barem 3 generacije dupina i ljudi. Oko 55 dupina zabilježeno je u okolici, a njih čak 45% sudjeluje u kooperativnom ribolovu s ljudima.

Znanstvenici sveučilišta Federal University of Santa Catarina u Brazilu proučavali su dobre dupine iz grada Laguna da bi saznali kako je njihova kooperacija s ljudima utjecala na socijalne odnose unutar skupine. Fotografirajući ih 2 godine, Fabio Daura-Jorge primijetio je da dupini iz okolice grada Laguna formiraju tipičnu veliku grupu, no neki od njih imaju posebne prijatelje s kojima provode više vremena. Generalno se grupa može podijeliti na dvije manje grupe i to na one koji surađuju s ljudima i one koji ne surađuju. Tako dupini koji surađuju s ljudima provode više vremena zajedno.

Studija objavljena u Royal Society Biology Letters pokazala je da dupini iz grupe koja surađuje s ljudima formiraju jače socijalne veze. Vrijeme koje provode zajedno nije vezano samo uz lov prilikom surađivanja s ljudima. Oni su stvorili svoju socijalnu mrežu unutar velike lokalne populacije dobrih dupina i smatra se da suradnju s ljudima prenose na svoje potomke unutar svoje grupe.

 

izvor: DiscoveryNews

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?