| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.10.2012 10:10:00

Stabla Jacaranda (foto: Morana Mihaljević)Dok se vi u Hrvatskoj vjerojatno počinjete smrzavati, dopustite mi da vam barem nakratko prikažem buđenje jedne posve dručjije sezone, ovdje, na drugom kraju svijeta. Ljubičasti cvjetovi na stablima Jacaranda koji ne samo da kite krošnje ovog lijepog stabla, već i tvore prave sagove na tlu, tipična su slika brisbanskog proljeća. Ova prelijepa stabla, međutim, ne potječu iz Australije već iz Južne Amerike. Iako su stabla Jacaranda meni najdraži vjesnici proljeća, u ovom članku neću zanemariti ni australsku floru.


Australska flora je specifična i raznolika kao i australska fauna, ali relativno je malo poznata. Ipak, činjenica da svaka država unutar Australije ima svoju biljku govori o tome koliko se Australci ponose svojom florom.

Evo popisa australskih država  i njihovih floralnih amblema:

AUSTRALIJA - Acacia pycnantha

TERITORIJ AUSTRALSKOG GLAVNOG GRADA - Wahlenbergia gloriosa

Swainsona formosa (foto: EOL)

JUŽNA AUSTRALIJA - Swainsona formosa (fotografija gore)

NOVI JUŽNI WALES - Telopea speciosissima

QUEENSLAND - Vappodes phalaenopsis

Eucalyptus globulus  (foto: EOL)

TASMANIJA - Eucalyptus globulus (fotografija gore)

VICTORIA - Epacris impressa

ZAPADNA AUSTRALIJA - Anigozanthos manglesii

SJEVERNI TERITORIJ - Gossypium sturtianum

Acacia pycnantha je nacionalni floralni amblem (na fotografiji dolje desno) službeno od 1988. iako se već 1912. prvi put pojavljuje na australskom grbu. Zbog svoje ljepote, mirisa i visoke koncentracije tanina u kori, Acacia pycnantha već je u drugoj polovici 19. st. odnesena na sjevernu polutku (Europu i SAD) gdje se i danas može naći u mnogim vrtovima i parkovima.

Šuma bora Bunya u južnom Queenslandu biljna je zajednica koju namjeravam posjetiti i koja je na mojoj australskoj „TO DO" listi. Bor Bunya (Araucaria bidwillii) je zadnja preživjela vrsta iz skupine Bunya koja je bila raznolika i rasprostranjena diljem svijeta za vrijeme mezozoika. Ove golosjemenjače mogu doseći i 45 m visine, a njihovi češeri (na fotografiji dolje lijevo) su promjera do 35 cm.  Češeri sadrže velike jestive sjemenke od 3 do 4 cm, a imaju okus sličan kestenu.

Češeri vrste Araucaria bidwillii (foto: EOL)Acacia pycnantha (foto: Anbg.gov.au)

Svake godine u vrijeme sazrijevanja njihovih plodova (između siječnja i ožujka) održava se Bunya festival, vjerojatno najveće aboridžinsko okupljanje na kojem sudjeluju plemena koja žive i stotinama kilometara udaljena od šume Bunya. Na festivalu se održavaju  razne tradicionalne ceremonije, rješavaju  se sporovi i borbe te se ugovaraju brakovi. Naravno, pored toga obavlja se i razmjena dobara te sakupljanje plodova prirode.

Australska flora isprepliće se s poviješću i kulturom kontinenta što joj daje dodatnu vrijedost i šarm. To je sve za ovaj put, a sada idem uživati u proljetnom suncu, bojama i mirisima Australije.

 

Ostale članke autorice pročitajte ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?