| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.11.2012 12:11:00

Umjetna vlakna (foto. Flickr)Nastavljamo pisati o svijetu umjetnih vlakana. Ova je tema za sve vas koji ste se našli u situaciji da u svojoj omiljenoj trgovini odjeće ugledate apsolutno fantastičan odjevni komad, isprobate ga, pogledate sastav na etiketi i shvatite da osim riječi pamuk, zapravo ništa drugo ne prepoznajete...

 

 


Prvi dio članka pročitajte ovdje.

 

Poliamidna vlakna - sintetička vlakna dobivena procesom polimerizacije, koja na tržištu nalazimo pod raznim komercijalnim nazivima, kao što su primjerice perlon, najlon  ili meril.  Kod rublja se uglavnom upotrebljavaju u mješavinama s određenim postocima elastanskih vlakana.

Poliesterska vlakna - možda najvažnija sintetička vlakna dobivena procesom polimerizacije. Manje osjetljiva na toplinu od ostalih sintetičkih vlakana. Upotrebljavaju se ili sama ili se miješaju s drugim (prirodnim) vlaknima. Koriste se u svim vrstama odjeće, remenja i namještaja. Na tržištu su ova vlakna poznata pod brojnim trgovačkim nazivima: Terylene, Diolen, Dacron i Tetoron.

Polietilenska vlakna - sintetička vlakna također dobivena procesom polimerizacije (polimeri moraju u svom lancu sadržavati najmanje 85% estera diola i tereftalne kiseline). Polietilenska vlakna se koriste u izradi policijskih i vojnih balističkih prsluka, kaciga, platna za jedra i za širok spektar ostale sigurnosne odjeće. Posebno je zanimljivo polietilensko vlakno Dyneema®, koje se proizvodi kroz poseban oblik predenja koji kombinira izuzetnu čvrstoću vlakna s niskom težinom i mekoćom. Rezultat je vlakno u potpunosti otporno na vlagu, vodu, kemikalije, UV zračenje i mikroorganizme. Polietilensko vlakno Dyneema® se često naziva i „najjačim svjetskim vlaknom".

Polipropilenska vlakna - sintetička vlakna također dobivena polimerizacijom (vinilni polimer, sličan polietilenu, sa strukturom koja ima metilnu skupinu vezanu na svaki drugi atom ugljika u polimernom lancu). Upotrebljavaju se, među ostalim, za sportsko donje rublje.

Polivinil-klorid (PVC) ili vinilna vlakna - još jedna u nizu sintetičkih vlakana dobivenih procesom polimerizacije (polietilenski polimerni lanac sa supstituiranim funkcionalnim skupinama). PVC vlakna zbog svojih svojstava nisu naročito popularna u tekstilnoj industriji, ali se ipak često koriste.

 

Rajon - prvo proizvedeno vlakno (tzv. umjetna svila). Rajon vlakna su dobivena regeneriranjem iz prirodnog materijala celuloze, slično kao i acetat. Rajon vlakna su jača od acetata. Postoji nekoliko tipova rajona, od kojih je viskoza rajon samo jedna podvrsta. Poznat je i rajon pod trgovačkim imenom Lyocell.

Viskoza - najupotrebljavanije regenerirano vlakno, također dobiveno iz celuloze. Budući da se acetat, modal, rajon i viskoza dobivaju iz iste sirovine, često se poistovjećuju i miješaju.To je gotovo uobičajeno za rajon i viskozu. Važno je napomenuti da se ipak radi o četiri različite vrste vlakana, koja se razlikuju ili po procesu dobivanja, zatim po svojim svojstvima ili po unutrašnjoj građi.   

Za kraj svakako treba spomenuti i materijale koji su zaštićeni kao patentno vlasništvo proizvodača i čiji sastav nije u potpunosti poznat, ali koja su poznata po svojim svojstivima (npr. VELCRO® ili GORE-TEX® tkanine).

Kada se cijela priča zaokruži, vidi se koliko je zapravo širok taj svijet vlakana i tkanina. Imajte na umu da je ovaj pregled obuhvatio samo dio onoga što postoji na tržištu. Nije stoga ni čudno kako možda ne prepoznajete sve nazive s kojima ste se susreli na etiketama odjeće. Čak je i znalcima  teško golim okom raspoznati slična vlakna, primjerice akrilna i vunena. Upravo zato postoje jednostavni testovi koji se mogu provesti i doma. U slučaju da se odlučite na testiranja, molimo poduzmite potrebne mjere opreza.  Na primjer, ako vuneno i akrilno vlakno stavite u koncentriranu otopinu izbjeljivača, rezultat će biti vrlo različit. Vuneno vlakno će izgledati uništeno, kao da se otapa, dok će akrilno izgubiti boju, ali neće djelovati oštećeno. Drugi jednostavni test za provjeru točnosti identiteta vlakana iz okoline je jednostavan test spaljivanjem. Svaka vrsta vlakna gorenjem daje drugačiji miris i boju pepela (vidi video spaljivanja vlakana).

Osim brojnosti, zabune često stvara i nerazlikovanje naziva vlakana od naziva materijala (tkanina), zatim brojni trgovački nazivi i sl. Za detaljniji uvid u svijet tkanina, zainteresirane upućujem na proučavanje zanimljivog Pravilnika o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila, "Narodne novine", broj 41/10. Tamo ćete naći odgovore na pitanja koja vas možda muče, a koje niste našli u ovom članku.

 

Zahvaljujemo čitateljici Neveni Podrug koja je predložila ovu temu na Biologiji. Ujedno pozivamo i druge čitatelje da nam se jave ukoliko ih neka tema posebno zanima, a povezana je s tematikom koju obrađujemo na portalu Biologija.com.hr

 

Izvori: Globalspec.com i Gorenje.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?