U posljednjem članku započela sam priču o koki i tome kako je za južnoameričke Indijance bila hrana, lijek, ali i sredstvo pomoću kojeg su ih konkvistadori izrabljivali. Konkvistadori su lišće koke donijeli u Europu, no ipak je trebalo 3 stoljeća da se pročuje za nju. Vjerojatno jer su prvi listovi koji su se prevozili tjednima brodovima izgubili gotovo sva svoja farmakološka svojstva, pa Europljanima isprva nije bilo jasno čemu sva ta buka oko čudotvorne biljke Indijanaca.

Pročitajte prvi dio članka "Biljke koje stvaraju psihoaktivne droge - koka".

No, s vremenom su se ipak neki znanstvenici zainteresirali i eksperimentirali s kokom. Naravno, na sebi, uz vrlo poetične opise eksperimenata. Dr. Paolo Mantegazza piše: „Neke slike koje sam pokušao opisati u prvom dijelu svog delirija bile su pune poezije. Smijao sam se jadnim smrtnicima osuđenima da žive u dolini suza dok sam ja, nošen vjetrovima koje su podigla dva lista koke, proletio kroz prostore 77.438 svjetova, svaki ljepši od onog prije."

Širenje koke na Europu

Otprilike u isto vrijeme kada Dr. Mantegazza eksperimentira na sebi, njemački znanstvenik Albert Niemann izolira i prvi uspješno opisuje kemijska svojstva kokaina i daje mu njegovo ime. U SAD-u također raste interes za koku i kokain, no tamo se većinom ispituju potencijalna ljekovita svojstva kokaina. U nekim radovima zalažu se za to da se kokain koristi kao lijek za, ni manje ni više nego - liječenje ovisnosti o opijumu. Ti radovi dolaze do Sigmunda Freuda, koji postaje veliki zagovornik kokaina, smatrajući kako će se proslaviti kao znanstvenik ako dokaže kako kokain može liječiti ovisnost o opijumu, ali i druge bolesti. Počinje ga primjenjivati na svom kolegi, Ernstu von Fleischl-Marxowu (na fotografiji desno) koji je postao ovisan o morfiju (aktivni sastojak opijuma, koristi se za bolove).

>>> Kontroverzni halucinogen ibogain uspješan u liječenju ovisnosti?

Isprva sve ide dobro i Freud ga predstavlja javnosti kao „prvog čovjeka u Europi koji je pomoću kokaina postao izliječen od morfijske ovisnosti" i piše svoj slavan rad „O koki". Pod Freudovim utjecajem dr. Karl Koller upotrebljava kokain kao lokalni anestetik u obliku kapi pri operacijama oka, a dr. W. S. Halsted u SAD-u kao „nervnu blokadu" uštrcavajući ga direktno u živac i tako izazivajući regionalnu anesteziju.