| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.11.2012 09:11:00

Campylobacter sp. (foto: Wikimedia Commons)Postoji jedno mjesto na našem tijelu koje prema raznolikosti mikroorganizama znanstvenici uspoređuju s tropskim kišnim šumama. Bez sumnje u vašu temeljitost prilikom tuširanja ili kupanja, možete li se sjetiti mjesta na vašem tijelu koje ipak možda ne perete toliko revno? Da, radi se o pupku. Što su sve znanstvenici tamo pronašli, pročitajte u nastavku!


Znanstvenici sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini (SAD) uzeli su briseve sadržaja pupaka 60 dobrovoljaca. Bez obzira koliko se temeljito prali, to je jedino mjesto na tijelu koje ipak ponekad bude i zanemareno. Upravo zbog toga su znanstvenici odlučili istražiti što se sve može pronaći u ljudskom pupku. Cijelo prikupljanje odvilo se tijekom jedne znanstvene konferencije početkom prošle godine. Tada je i službeno započeo projekt istraživanja bioraznolikosti pupka.

Pronašli su džunglu, nema bolje riječi za opisati rezultate. U 60 briseva našli su ni više ni manje nego 2368 vrsta bakterija od čega je njih čak 1458 možda novo za znanost. Impresivno, zar ne? Prosječan broj bakterija koje su pronalazili u uzorcima iznosio je 67, uzorak s najmanje bakterija imao je samo 29 vrsta, dok je najbogatiji uzorak sadržavao čak 107 različitih vrsta bakterija.

>>>Bakterijske ''kamikaze''

Od samog broja vrsta pronađenih bakterija još su zanimljivije vrste koje su pronašli.Ženski pupak (foto: Wikimedia Commons) Naime, 92% svih tipova bakterija pronađeno je u manje od 10% uzoraka, zapravo većina njih se pojavljivala samo kod jedne osobe. Primjerice, jedan volonter u svom pupku ima bakteriju koja je prije pronađena samo u tlu u Japanu, iako on sam nikada u životu nije posjetio tu zemlju. Jedan malo ''mirisniji'' pojedinac, koji se nije prao nekoliko godina, u svom je pupku imao dvije vrste ekstremofilnih bakterija koje inače žive na polarnim kapama i blizu termalnih izvora.

>>>Izvanzemaljci na Zemlji?

Iako se niti jedna vrsta bakterije nije pojavila u svim uzorcima, njih osam je bilo prisutno u više od 70% uzoraka i to obično u velikoj količini. Upravo iz tog razloga znanstvenici pupak uspoređuju s kišnom šumom, budući da u svakoj kišnoj šumi postoje različite vrste drveća, međutim uvijek je prisutno nekoliko vrsta koje prevladavaju.

>>>Bakterije mogu učiti?

Rezultati koje je donijelo ovo istraživanje, osim što su vrlo zanimljivi, pobudili su i nova pitanja. Zato znanstvenici sada obrađuju mnogo novih pupaka i uskoro će prikupiti 600 novih uzoraka. Cilj im je usporediti stanovnike pupka sa životnim navikama pojedinca. Nesumnjivo će i ti rezultati donijeti neka zanimljiva otkrića.

 

Više o ovom zanimljivom projektu možete pronaći na službenoj stranici Belly Button Biodiversity

 

Izvori:

National Geographi

A Jungle in There: Bacteria in Belly Buttons are Highly Diverse, but Predictable (2012): Hulcr, Latimer, Henley, Rountree, Fierer, Lucky, Lowman, Dunn. Plos One, A peer-reviewed, open access journal.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?