| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 29.11.2012 22:11:00

Chorthippus biguttulus, ženka (foto: Wikimedia Commons)Poznato je da buka koju proizvodi čovjek utječe na proizvodnju zvukova kod životinja. Prijašnja istraživanja na žabama, pticama i sisavcima pokazala su da ove skupine životinja koriste različite mehanizme za prilagodbu svog glasanja zbog zvukova koje proizvodi čovjek. Novo istraživanje na skakavcima, objavljeno u časopisu Functional Ecology, pokazalo je da one jedinke skakavaca koje žive u gradovima moraju glasnije udvarati svojim ženkama, za razliku od njihovih rođaka koji žive na mirnijim staništima.


Znanstvenici s bielfeldskog Sveučilišta u Njemačkoj sakupili su 188 muških jedinki skakavaca vrste Chorthippus biguttulus (porodica Acrididae - šaške). Pola ih je sakupljeno na mirnim lokacijama bez buke, dok je druga polovica sakupljena uz bučne prometnice. Jedinke su zatim stavili zajedno sa ženkom skakavca kako bi se mužjake stimuliralo da započnu sa svojom udvaračkom pjesmom.

>>>Zagađenje okoliša bukom

Kukci zvukove proizvode uz pomoć specijaliziranog organa koji se naziva stridulacijski organ. Zvuk se stvara tako što se jedan dio tijela tare o drugi, a konkretno vrste korištene u ovom istraživanju taru stražnjom nogom o krilo.

Mužjak uz pomoć stridulacijskog organa proizvodi zvuk (foto: Wikimedia Commons)

Rezultati su pokazali da kukci koji žive na mjestima koja su bučnija proizvode pjesme sa značajno višom frekvencijom, za razliku od njihovih rođaka koji žive na mirnijim staništima. Promjenom frekvencije udvaračke pjesme skakavci kompenziraju smetnje uzrokovane bukom. Zanimljiva je činjenica da se cijeli pokus izvodio u laboratoriju u kojem je vladala tišina što pokazuje da ove promjene u proizvodnji zvuka nisu spontane.

Ovo istraživanje je prvi dokaz da kukci iste vrste s bučnih staništa proizvode drugačije zvučne signale u odnosu na svoje rođake koji žive na mirnijim staništima. Za sada još nije poznato mijenjaju li svoje ponašanje na ovaj način i druge vrste kukaca, no jasno je da i beskralježnjaci i kralježnjaci koriste slične strategije za borbu protiv utjecaja čovjeka.

 

Pročitajte i:

>>>Ptice koje žive u gradu prilagodile su se svojim novim predatorima

 

Izvori:

National Geographic

Staying tuned: grasshoppers from noisy roadside habitats produce courtship signals with elevated frequency components (2012): Lampe, Schmoll, Franzke & Reinhold. Functional Ecology, 26, 1348-1354. Članak je dostupan na linku ovdje.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?