| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.11.2012 16:11:59

Chlamydomonas reinhardtii (foto: Wikimedia Commons)''Alge, kao i biljke, proizvode hranu procesom koji se naziva fotosinteza. Uz pomoć vode, ugljikovog dioksida i sunčeve energije stvaraju šećer i kisik. Budući da uglavnom same sebi proizvode hranu nazivamo ih autotrofnim organizmima.'' Otprilike ovakve definicije smo učili u osnovnoj i srednjoj školi. No, kako je živi svijet pun iznimaka, tako su znanstvenici otkrili kako se jedna alga u nepovoljnim uvjetima ponaša upravo suprotno od navedene definicije i počinje se hraniti celulozom.


Fotosinteza je primarni izvor energije za biljke i alge. Manji dio biljaka se preorijentirao na parazitski način života, ali generalno većina nas kada razmišlja o prehrani biljaka ili algi u glavi ima sliku zelenih listova ili stanica, klorofila i eventualno jednadžbe opisane u uvodu ovog članka. Međutim, znanstvenici su otkrili da zelena alga Chlamydomonas reinhardtii koja u normalnim uvjetima funkcionira na svima poznat način, u uvjetima nestašice ugljika u okolišu, započinje razgrađivati celulozu drugih biljaka ili algi.

>>>Otkrivena nova vrsta alge u Hrvatskoj

Celuloza je polisaharid koji gradi staničnu stjenku, uglavnom je neprobavljiva, tj. razgraditiBiljne stanice (foto: Wikimedia Commons) ju mogu neke bakterije i praživotinje. Biljojedi žive u simbiozi s takvim bakterijama te na taj način razgrađuju celulozu jer sami ne proizvode potreban enzim za razgradnju. Otkriće da jedna alga može razgraditi celulozu baca potpuno novo svjetlo na način prehrane autotrofnih organizama.

>>>Spirulina - alga bogata proteinima, vitaminom B12 i željezom

Znanstvenici su do otkrića došli tako što su malenu zelenu algu uzgojili u okolišu s niskim razinama ugljikovog dioksida te su promatrali na koji način se one nose s nedostatkom ugljika iz kojeg, u normalnim uvjetima, proizvode same sebi hranu. Suočene s nestašicom hrane, alge su se bacile na alternativni način prehrane. Počele su proizvoditi enzime za razgradnju celuloze koju su pronašle kod susjednih algi ili biljaka. Uz pomoć enzima razbijaju dugačke lance celuloze na manje šećere koje zatim transportiraju u stanicu te pretvaraju u izvor energije uz pomoć kojeg alga može rasti i razvijati se.

>>>Alge rješavaju forenzičke slučajeve

Ovakav način prehrane je po prvi puta pronađen kod algi te znanstvenici sada pokušavaju utvrditi koriste li i druge vrste algi ovakav mehanizam za proizvodnju hrane u slučaju nedostatka ugljika u okolišu.

 

Izvori: Science Daily, Nature Communications

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?